Slavonski su vinari najteže stradali u epidemijskoj godini. S iznimkom nekoliko najvećih proizvođača, koji već godinama imaju osiguranu vrlo široku maloprodajnu mrežu, svi su se drugi salvonski vinari našli u veoma ozbiljnim problemima.
[adsense_content_v2]
Pa tako i Branko Mihalj, kutjevački zubar koji kontinuirano proizvodi neke od najboljih hrvatskih graševina. Prije samo godinu dana u Osijeku, primjerice, nije bilo hotela i restorana koji nije točio Mihaljeva vina. No, kad su se hoteli i restorani zatvorili, stvorio se ozbiljan višak vina.
Butikni slavonski vinari poput dr. Mihalja, koji proizvodi između 30 i 40 tisuća buteljki godišnje, nisu mogli računati na na prodaju kod kuće; barem ne u onoj mjeri kao istarski vinari, kojima je kućna prodaja spasila poslovnu godinu.
Istra je nekoliko mjeseci bila puna turista koji su u vinarijama kupovali vina na sanduke, dok u Slavoniji baš i nije bilo mnogo posjetitelja. Pa ipak, Branko Mihalj nije odustao od svojih radikalnih vinogradarskih i vinarskih praksi. I lanjske je godine brao kasnije od svih u Kutjevu, a u podrumu nije krositio uzgojene kvasce.
Dapače, kasne berbe i niski prinosi pokazali su se financijski optimalnima za godinu poput lanjske. Dr. Mihalj u svakom slučaju spada među vinare kojima je što brži oporavak tržišta u najesencijalnijem interesu.
U kolikoj je mjeri epidemija utjecala na vaše poslovanje ?
Epidemijska kriza i njene posljedice itekako su utjecale na manju prodaju naših vina. Prodali smo oko 60 posto manje nego u 2019. godini.
Kroz koje ste kanale prodali najviše najviše vina?
Usprkos epidemiji i lockdownu, najviše smo prodali restoranima. Slijede poklon paketi, pa prodaja kod kuće i tek onda supermarketi.
Kakva je vaša strategija za krizne godine?
Manji urodi, kasnije berbe i što veća prodaja na kućnom pragu.
Može li hrvatska vinska industrija preživjeti još jednu kriznu godinu?
Vrlo teško. Mislim da moramo postrožiti uvoz grožđa i vina, napraviti reda na tuzemnom tržištu i povećati potpore za vinski sektor.
Je li fokusiranje na izvoz strategija kojom bi se mogle izbjeći eventualne buduće krize velikih razmjera?
Naravno da bi se hrvatska vinska industrija trebala fokusirati na izvoz. Ali, po mom mišljenju, praktično rješenje jest povećana prodaja na kućnom pragu kroz razvijanje kontinentalnog turizma, uz snažan angažman ugostiteljstva, kulinarstva i OPG-ova.
Što su vam glavni ciljevi u ovoj godini?
Moramo dovršiti novu kušaonicu, jer je to preduvjet za prodaju vina kod kuće. Osim toga, želimo plasirati vina u niz ambicioznijih restorana, kao i povećati izvoz u Njemačku, Austriju i Bosnu i Hercegovinu.
