Novi propis Europske komisije više je nego prepolovio dopušteni udjel trans masti u hrani. Prema novoj regulativi, nijedan proizvod s više od dva grama trans masnih kiselina više se ne smije prodavati na tržištu Europske unije. Propis se ne odnosi na minimalne količine prirodnih trans masti u nekim mliječnim proizvodima ili ovčetini, već na nezasićene masnoće koje nastaju djelomičnom hidrogenizacijom biljnih i ribljih ulja u industrijskoj proizvodnji hrane.
Trans masne kiseline smatraju se najnezdravijom masnoćom i prema podacima Europske mreže za srce (EHN) za svakih dva posto kalorija koje dolaze iz njih podižu rizik od srčanih bolesti za 25 posto. “Drugim riječima, svaki gram trans masnih kiselina koji pojedene dnevno povećava rizik od infarkta ili srčanih bolesti za pet posto,” navodi se u priopćenju EHN-a. Regulativa 2019/649 na snagu je stupila 1. travnja i najviše bi mogla pogoditi proizvođače margarina, grickalica, industrijskih peciva i slatkiša.
Riječ je prijelaznoj fazi do potpune zabrane trans masti u prehrambenim proizvodima 2023. prema inicijativi REPLACE Svjetske zdravstvene organizacije. U sklopu inicijative WHO je objavio listu poželjnih alternativa, na kojoj su maslinovo ulje i ulje kikirikija te suncokretovo, sojino i repičino ulje kao manje zdrave ali još uvijek prihvatljive i pristupačnije zamjene. Neke članice EU već su i ograničile dopuštene količine trans masnih kiselina, slično je i u Kaliforniji, Kanadi, Švicarskoj i na Tajlandu, dok većina azijskih i afričkih zemalja prilično zaostaje u zamjeni ovih masnoća zdravijim verzijama.
