Francuski magazin Challenges objavio je listu najbogatijih Francuza. Ono što je zanimljivo jest da se desetina najbogatijih Francuza bavi vinom, tako da se iz godišnje liste najbogatijih Francuza, redovno izvlači i lista najbogatijih vinara. Najveća vijest ove godine je smjena na vrhu. Vlasnik LVMH-a Bernard Arnault, vlasnik impresivnog vinskog portfelja u kojemu su i Krug, Dom Perignon i Cheval Blanc, 2015. je proglašen najbogatijim Francuzom. Na drugo mjesto ga je potisnula vlasnica L’Oreala Liliane Bettrancourt. Budući da se najveća svjetska kozmetička dinastija ne bavi vinima, a vlasnik kineskog Alibabe Jack Ma još nije razvio operaciju koju planira u Bordeauxu, Arnault je i dalje najbogatiji vinar u Francuskoj iako se njegovo bogatstvo u godinu dana smanjilo sa 34,6 miljiardi eura na 30,3 milijarde eura. Desetina svih najbogatijih Francuza na neki se način bavi vinima. Tako sa lista najbogatijih vlasnika vinarija raste iz godine u godinu. Ovo su neka od najpoznatijih imena.
Serge Dassault – obitelj Dassault kojoj su core biznis avioni, ima Chateau Dassault u St-Emilionu. Njihov je kapital u godinu dana narastao sa 17,5 milijardi eura na 20 milijardi eura. Osnivači ove vinarije, obitelj Fourcaud, poznati su kao kreatori Chateau Cheval Blanca u kojemu Dassaultovi danas imaju manjinski udjel i strateški su partneri u distribuciji s Lafite Rotschildom. Jedini su na ovo listi koji su vinariji nakon akvizicije promijenili ime. Na 24 hektara vinograda na pješčanom tlu uzgajaju 70 posto merlota, 25 posto cabernet franca i 5 posto cabernet sauvignona. Vina se rade tradicionalnim metodama u betonskim tankovima od 60 hektolitara, a malolaktička fermentacija odvija se u bačvama. Vina odlećavaju u novim francuskim bačvama 14 do 18 mjeseci, ovisno o berbi. Proizvode oko 5500 sanduka godišnje, a osim Chateau Dassaulta koji je riješivši probleme s mirisom 90-tih postao dosta cijenjen, imaju i drugo vino Le D de Dassault.
Braća Wertheimer – većinski vlasnici Chanela imaju bordoške vinarije Château Rauzan Ségla, i Château Canon. Chateau Rauzan Ségla je second growth u Margauxu sa zanimljivom poviješću koja seže u 17. stoljeće. Braća Wertheimer kupila su je 1994.od britanske brodarske kompanije John Holt Ltd., koja je početkom 80-tih spasila imanje angažirajući profesora Emilea Peynauda kao enologa i konzultanta u temeljitoj obnovi vinarije. Braća Wertheimer dovršila su modernizaciju i potpunu obnovu dvorca koju je vodio arhitekt Peter Marino, uveli su preciznu vinifikaciju po parcelama vinograda, rigoroznu selekciju grožđa, riješili problem poplava u podrumima, kupili 8,5 hektara vinograda od vinarije la Bourgade i od 2012. prešli na organsko vinarstvo na svih 60-tak hektara gdje je posađeno 54 posto cabernet sauvignona, 41 posto merlota, 4 posto petiti verdota i 1 posto cabernet franca. Winemaker John Kolasa smekšao je stil Chateau Rauzan Ségla i izvukao kompleksnije okuse i arome. Prosječni potencijal dozrijevanja vina je 30 godina, ovisno o vinogradu, fermentira u inoksu i odležava 18 do 20 mjeseci u 50-60 posto novom francuskom hrastu. Proizvode 10.000 do 20.000 boca Chateau Rauzana Ségla i drugog vina Segla, i nikad ne prodaju vino preko terminskih ugovora, na tržište uvijek izlazi nakon buteljiranja. Chateau Canon u St. Emilionu je 1er Grand Cru klase B. Winemaker John Kolasa već nekoliko desetljeća podiže standarde te vinarije koja je bila počela propadati zbog godina besparice, bolesti i lošeg upravljanja. Braća Wertheimer uložila su ozbiljan novac u obnovu vinograda i podruma, a kad je Kolasa najavio da će se početi povlačiti angažirali su Nicolasa Audeberta, nekadašnjeg winemakera LVMH-ove argentinske vinarije Cheval des Andes.
Francois Pinault – francuski mogul vlasnik je Chateau Latoura, a izvan Francuske Araujo Estatea u dolini Napa u Kaliforniji te sedmi najbogatiji Francuz s 11,7 miljardi eura kapitala. Zadržao je poziciju iako je lani kroz tvrtku Kering izgubio milijardu dolara. Pinault je Chateau Latour kupio 1993. za 131 milijun dolara, što je bio jedan od najboljih dealova u povijesti Bordeauxa. Samo vino koje je zatekao u podrumima bilo je vrijedno više od 60 milijuna. Pinault je u vinariju, koja je od kraja 60-tih već bila prošla dvije važne arhitektonske i tehnološke obnove, doveo winemakera Frederica Engerera. Engerer je preporodio Chateau Latour, omogućio posebnu vinifikaciju za svaku parcelu vinograda i pokupio zasluge za čuvenu berbu 2009. Pinault i Engerer 2012. su promijenili strategiju, ukinuli su prodaju en primeur i odlučili puštati vina na tržište tek kad procijene da se mogu piti. Srce Chateau Latoura je 47 hektara vinograda Enclos (ukupno imaju 79 hektara) koji se nisu mijenjali od kraja 18. stoljeća i za koje mnogi tvrde das u najbolji terroir u Bordeauxu.
Pierre Castel – vinski i pivski magnat u 90- godini se popeo za tri mjesta na listi najbogatijih francuza, s 8 milijardi eura. Vlasnik je bordoške vinarije Chateau Beychevelle, fourth growtha u St. Julienu, poznate po fantastičnoj klasičnoj arhitekturi dvorca i vrtova. Castel je vinariju kupio 2011. zajedno s japanskom korporacijom Suntori koja je već imala udjel. Zajedno su preuzeli i poznate bordoške negocijante Barriere Freres i Oenoalliance, vinariju Chateau Beaumont u Haut Medocu i nekoliko poznatih vinskih brendova. Značajno ulažu i u Burgundiji i Južnoafričkoj Republici te u Kini kroz joint venture Changyu-Castel.
Vincent Bolloré – deseti najbogatiji Francuz sa 7,3 milijarde eura ima 39 posto udjela u Scofin grupi, jednog od najvećih vlasnika plantaža na svijetu, koji mu nosi i udjele u medijima i transportnim kompanijama. Vlasnik je neoliko vinarija na jugu Francuske uključujući Domaine de la Croix i Domaine de la Bastide Blanche u Provansi.
François Perrodo – vlasnik energetske kompanije Perenco i dvanaesti najbogatiji Francuz sa 7 milijardi eura, ima vinariju Château Labegorce u Margauxu.
Obitelj Ricard – najveći pojedinačni dioničari giganta Pernod Ricard nemaju udjele francuskim vinarijama ali korporacija je veliki investitor u šampanjske brendove Mumm i Perrier Jouet, dok su izvan Franucske vlasnici španjolskog Campo Vieja, australskog Jacob’s Creeka, argentinske Graffigne i novozelandskog Brancott Estatea i na listu su uvršteni u zasebnoj kategoriji.
Robert Peugeot – vlasnik 14 posto Peugeota, suvlasnik je Château Guirauda u Sauternesu. Iako je 23. na listi najbogatijih Francuza sa 2,8 milijarde eura, ponosni je vlasnik jednog od najboljih slatkih vina na svijetu. Vinarija osnovana 1766. kao La Maison Noble du Baye počela je modernizaciju 80-tih kad ju je kupio Frank Narby i angažirao winemakera Xaviera Plantyja. No prava moderna era vinarije počela je tek 2006. kad ju je Rober Peugeot preuzeo u partnerstvu s tri poznata bordoška vinarai winemakera, Olivierom Bernardom iz Domaine de Chevalier, vlasnikom Canon la Gaffelierea i još ekoliko imanja u St. Emilionu Stephanom Von Neippergom i samim Xavierom Plantyjem. Počupali su loze crnih sorti, tehnološki opremili podrume, preuredili vinograde i 2010. prešli na biološki uzgoj. Vina s 128 hektara vinograda semillona i sauvignon blanca, oko dvije godine odležavaju u francuskom hrastu i standardno dobivaju 92 do 95 bodova
Braća Bouygues – mega-građevinari i vlasnici telekoma su 30. na ljestvici najbogatijih i vlasnici su Château Montrosea. Imanje su kupili 2006. kao savršen dodatak svom golemom poslovnom portfelju. Malo kasnije kupilli su i Chateau Tronquoy Lalande. Angažirali su Jeana Bernarda Delmasa. legendarnog direktora Haut Briona, a nekoliko godina kasnije Hervea Berlanda koji je 40 godina proveo u Mouton Rothschildu. Novi tim pokrenuo je intenzivnu obnovu fokusiranu na ekologiju i energetsku samoodrživost vinarija vrijednu 55 milijuna eura koja je trajala do berbe 2013., vodili su je ugledni arhitekti Yves Gremont i Bernard Mazieres. Jedan od najzanimljivjih sistema u vinogradima braće Boygues je ultrazvučni tom pkoji štiti vinograde od tuče na svih 95 hektara, od kojih je 88 do 90 hektara uvijek u proizvodnji.
