Obrazac kojim se zahtijeva oslobađanje od PDV-a na doniranu hranu u prvoj polovici 2016. predala su 52 porezna obveznika.
Kad je lani Francuska izglasala zakon prema kojemu su svi supermarketi obvezni donirati hranu kojoj ističe rok trajanja na deklaracijama jer je ta hrana još uvijek sasvim upotrebljiva, javnost je u Hrvatskoj odmah pozvala i hrvatske zakonodavce da učine isto. U Hrvatskoj godišnje svi skupa bacimooko 400.000 hrane, što je 90 kilograma po stanovniku.
Tada su trgovački lanci tvrdili da itekako žele donirati hranu, ali da im je jeftinije bacati je jer na donacije moraju plaćati PDV. Tražili su da se ukine PDV na doniranu hranu kao što je to, uostalom, učinjeno u Francuskoj i u drugim članicma EU koje su uvele slične zakone. Krajem 2015. donesen je Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane koji je ukinuo PDV na doniranje, čime je nabavna vrijednost hrane koja se donira svedena na 4,5 milijuna kuna ili na kunu po stanovniku. Portal Ja Trgovac objavio je podatke Porezne uprave koji odražavaju stvarni interes za doniranje hrane koje je sada isplativo za trgovce. Da bi donirali hranu, trgovci u Poreznu upravu trebaju predati obrazac DONH kojim se traži oslobađanje od PDV-a. Po broju predanih obrazaca čini se da trgovci nisu baš bili spremni donirati koliko su tvrdili.
Razlozi za spori rast donacija
Prema pisanju portala Ja Trgovac koji citira novi izvještaj Porezne uprave, u prvoj polovici 2016. oslobađanje PDV-a na doniranu hranu zatražila su samo 52 porezna obveznika. Prema službenim podacima Ministarstva poljoprivrede, donirano je oko 2,7 miljuna kuna hrane ali zbog načina izračuna, piše Ja Trgovac, upozoravaju da je vrijednost vjerojatno veća i da se u drugom kvartalu vrijednost donacija utrostručila.
Ipak, 52 zahtjeva je premali interes za ono što su trgovci najavljivali kad se pričalo o donacijama. Za to se navodi nekoliko razloga. Svode se na to da je doniranje hrane trgovcima sada isplativo, ali da opet ovisi o njihovoj volji da se bave dodatnom birokracijom i da se informiraju o postupku.
Pravilnik je i dosta kasnio jer, prema informacijama koje je dao koordinator inicijative “Oslobodimo donacije hrane PDV-a” Zoran Grozdanov, nije ga bilo lako usuglasiti. HGK je, kaže, tražio da se donira samo hrana kojoj je već istekao rok trajanja i da se trgovcima omogući da je prodaju dokle god je unutar roka, što je na kraju odbačeno kao socijalno neosjetljiva mjera. Konačno, hrana se ne može donirati direktno nego preko ovlaštenih posrednika koji, pak, moraju zadovoljiti niz prostornih, skladišnih i drugih uvjeta tako da mreža distributera nije bila velika, i tek se nedavno počela širiti. Trenutno je 74 ovlaštenih distributera. Doniranje hrane u Hrvatskoj je krenulo sporije od očekivanja, i očekuje se da će do kraja godine značajno rasti. Ono što je sigurno jest da će rasti onoliko koliko trgovcima bude u interesu.
