Hrvatski vinari i destileri će za veći plasman do daljnjeg će morati oslanjati na turizam. Prema novom, upravo objavljenom Eurostatovu istraživanju, Hrvati su jedan od najtrijeznijih naroda Europske unije. Prema podacima za 2019. koji ne obuhvaćaju velike promjene navika tijekom pandemije, 8,4 posto odraslih građana EU svakodnevno je pilo alkoholna pića. Gotovo trećina pila je jednom tjedno, a 26,2 posto nije pilo nikakav alkohol godinu dana.
Važan trend koji pokazuju Eurostatove brojke je da se dnevna količina popijenog alkohola s godinama povećava. Očekivano, svakodnevnu konzumaciju alkohola prijavljuju najstariji građani (16 posto), to je čašica vina ili rakije dnevno, dok mlađe generacije piju vikendom. No, među starijima je i sve više onih koji su se u godini prije istraživanja potpuno odrekli alkohola njih čak 40,3 posto. Svaki dvanaesti građanin, dakle pije alkohol svaki dan, najviše u Portugalu, Španjolskoj i Italiji najmanje u Litvi. Najveći broj ljudi pije jednom tjedno, vikendom ili tijekom izlaska. Ta je navika najraširenija u Nizozemskoj (47,3 posto), Luksemburgu i Belgiji. Hrvatska je prijavila najveći broj stanovnika koji nikad nije pio alkoholna pića ili nije konzumirao alkohol 12 mjeseci, njih 38,3 posto.
U svim državama članicama EU muškarci češće piju alkohol nego žene, razlike su najveće u Portugalu i Španjolskoj, Rumunjskjo i Slovačkoj. Među građanima koji piju samo jednom mjesečno, udio muškaraca i žena je jednak. Žene su također bitno brojnije u skupini koja nikad nije pila ili nije pila godinu dana. Eurostat je prikupio podatke i o epizodama opijanja barem jednom mjesečno, koje su najbrojnije u Danskoj, Rumunjskoj i Luksemburgu.
