Ovaj vikend ceste prema moru nisu bile prepune. Domaći i strani vikendaši koji petkom popodne ili subotom ujutro redovito putuju na more, očito su se prepali lošeg vremena. No, to i nije osobito bitno; kolovoz se zasad drži na oko 93 posto broja noćenja u usporedbi s 2019. uz nekoliko financijskih pokazatelja boljih od 2019. U Hrvatskoj je jučer boravilo oko 870 tisuća gostiju a vrlo je mnogo rezervacija za rujan.
I sve to bez organiziranog agencijskog turizma: za razliku od svih drugih segmenata turističke industrije, agencijski je promet dosegnuo tek dvadesetak posto rezultata iz 2019. pa je stoga normalno da agencije inzistiraju na nastavku državnih potpora. Neočekivano dobra sezona obilježena je, nažalost, gotovo očekivanim ekscesima, koji se na Jadranu ponavljaju iz godine u godinu, što znači da se nitko ne bavi njihovim suzbijanjem.
Evo ovogodišnje liste skoro tipičnih sezonskih ispada, koji kompromitiraju hrvatski turizam.
1. Otkazivanje već rezerviranih smještaja i prebacivanje gostiju u lošije sobe i apartmane
Ovo je, zapravo, više od ekscesa. Ovo je neka vesta kriminala, koja dubinski šteti hrvatskoj turističkoj industriji. Činjenica jest da su u proljeće mnogi iznajmljivači tržištu nudili smještaj za mali novac, jer su se bojali da ne ostanu prazni kao lani.
Činjenica je da su ti isti iznajmljivači u srpnju kolovozu, kad su vidjeli da su turisti okupirali obalu, otkazivali te jeftinije rezervacije, kako bi postigli višu cijenu. To se ne smije. Ako je netko rezervirao sobu ili apartman, on ima pravo iskoristiti tu rezervaciju.
Nadalje, nikome, ni domaćim ni stranim gostima ne smiju se iznajmljivati sobe bez minimalnih higijenskih i tehničkih standarda, kao što se to dogodilo domaćim gošćama na Šolti, o čemu su mediji detaljno izvještavali.
Prebukiranje i prebacivanje gostiju u smještaj lošiji od rezerviranog dugogodišnje su prakse dijela hrvatskih privatnih iznajmljivača.
2. Tučnjave među ljudima koji rade u turizmu
Tučnjave na hvarskoj rivi i rovinjskoj tržnici nisu, nažalost, ništa novo na obali. Prije nekoliko godina došlo je, primjerice, do premlaćivanja nekoliko Slavonaca ispred dubrovačkog restorana Orhan. Pretukli su ih lokalni nasilnici, a povod je bio sukob oko iznajmljivanja čamaca. O ubojstvu vlasnika jednog restorana na lošinjskoj rivi da i ne govorimo. Svako takvo nasilje, osim što je grozno po sebi, polako ali sigurno nagriza imidž Hrvatske kao sigurne i turistički prijateljske destinacije.
3. Taksističko prenaplaćivanje
Pokušaj nekog splitskog taksista da vožnju od aerodroma do grada naplati 900 kuna dosad je najbezobrazniji šire poznati taksistički eksces u Hrvatskoj. Nije daleko ni 590 kuna pulskog taksista za vožnju od aerodroma do Medulina. Taksi službe dugogodišnja su crna točka mnogih jadranskih gradova. Među dubrovačkim su taksistima, primjerice, često izbijale tučnjave, a katkad su se dešavali i oružani obračuni.
4. Boravak u kafićima uvjetovan visinom konzumacije
Visina konzumacije uvjet je za dobivanje stola u noćnim klubovima, a nipošto u kafićima. Ova praksa, koja se pojavila na Stradunu, ne mora biti ilegalna, ali je strahovito antipatična i kratkovidna.
5. Radovi na cestama i komunalnoj infrastrukturi usred sezone
Potpuno je nerazumljivo i nedopustivo da se u srpnju i kolovozu na moru obavljaju bilo kakvi javni radovi osim hitnih popravaka. Ceste su pretrpane, a u pojedinim se područjima broj stanovnika udvostručio, što znači da se i promet udvostručio. Usporavati taj dvostruko jači promet bilo kakvim radovima zaista je nevjerojatno glupo i neodgovorno. A događa se iz godine u godinu.
