Zagrebačka je restoranska industrija postala prilično dinamična. Pogledamo li od proljeća do danas, više nije riječ o istoj sceni: nekoliko je poznatih restorana zatvoreno, i to usprkos sjajnoj turističkoj sezoni, nekoliko važnih je otvoreno, mnogi se upravo mijenjaju ili su se već promijenili. Stoga smo odlučili obaviti jesensku inventuru stanja među štednjacima, noževima i hladnjacima u glavnom gradu.
Zatvorili su se:
Otvorili su se:
- Noel (i odmah postao jedan od najboljih u gradu)
- Europsko-ukrajinski Voncimer
- All Saints (zapravo, jedva da se otvorio)
- Miseria Nobile (rezanje pršuta u izlogu prolaza Neboder)
- Velika Kava Tava na Britancu
Uskoro se otvaraju:
Uspješno preživjeli rastavu (i selidbu):
Oba ova japanska restorana vrlo dobro posluju, nakon što se Mario Minder, sadašnji vlasnik Tekke, i dugogodišnji menadžer Takenoka, razišao s Tomislavom Đačićem, vlasnikom Takenoka
Promijenili su se:
- Agava (chef Belizar Miloš napokon je odveo Agavu prema zaista ambicioznom kuhanju)
- O’Hara (usred najveće popularnosti prešli su na samo jedan žanr pizze, Napoletanu: čestitamo na hrabrosti i na rezultatima)
Mijenjaju se:
- Vinodol (dolaskom chefa konzultanta Zdravka Tomšića, Vinodol planira krenuti prema ozbiljnijoj gastronomiji)
- Louie (dolaskom chefice Nataše Petković Louie postaje pravi restoran)
- Royal India (ondje ne bi trebalo ništa mijenjati, ali bojimo se da vidimo znakove europeizacije)
- Balon (pokušava oživjeti, poslije nekoliko godina slabog poslovanja)
Urušavaju se (kulinarski ili poslovno, ili oboje):
Trijumfiraju:
- Dubravkin put (chefica Priska Thuring u životnoj formi)
- Noel (liste čekanja samo tri tjedna poslije otvorenja)
- Rougemarin (Okrugljak nove generacije)
- Ab Ovo (uvijek puno)
- Time (puno skoro svake noći, uglavnom jako dobra hrana)
- Carpaccio (šestu godinu zaredom često se traži stol više)
