Manjak radne snage bio je glavna tema Foruma zagrebačkih ugostitelja koji je u petak održan u zagrebačkom hotelu Esplanade. Tri godine udvostručenog PDV-a financijski su oslabile ugostiteljsku industriju, iseljavanje je smanjilo bazen radne snage, a pandemija i lockdowni značajan dio radnika otjerali u druge sektore.
Hrvatskom ugostiteljstvu u ovom trenutku nedostaje oko 40.000 radnika. Ugostiteljske škole su prazne, vlasnici restorana, barova i hotela ne mogu pronaći ni fizički dovoljno radnika, posebno za turističke sezone, a kamoli ih istrenirati za kompetentan servis. Rotacija radnika u jednom lokalu svela se na godinu dana.
Na panelu Foruma posvećenom ovom rastućem problemu koji već ozbiljno ugrožava i ugostiteljstvo i turizam, govorili su Predsjednik ugostitelja Primorsko-goranske županije Vedran Jakominić, državni tajnik u Ministarstvu rada Dragan Jelić, voditeljica MUP-ove Službe za strance Anita Mandić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Eduard Andrić i Gordana Grizelj Portner, načelnica sektora inspekcije rada.
Zadnje četiri i pol godine, od udvostručenja PDV-a do pandemije, trajno su promijenile ugostiteljsku industriju u Hrvatskoj. “Promjene su nepovratne,” tvrdi Vedran Jakominić, “nećemo nikad poslovati kao prije pandemije, mislim da je to nemoguće”. Problemi se, kao što je poznato, vuku otprije pandemije, od neprijateljske porezne politike do pretjeranog normiranja i odsustva bilo kakvog interesa državne politike za sektor o kojemu ovisi najvažniji izvor hrvatskog BDP-a, turizam.
Odlična turistička sezona koja je iza nas nije dovoljna da amortizira četiri i pol godine krize, kaže Jakominić. Problem je sistemski, a pandemija ga je samo pojačala. “Nije istina da ljudi u Hrvatskoj ne žele raditi u ugostiteljstvu, 60 tisuća ljudi radi u tom sektoru. Njih iz posla tjeraju uvjeti rada. Ne nagrađuje se pošten rad, ljudi su prisiljeni poslovati u sivoj zoni ili se baviti kriminalom, ne možemo se posvetiti radniku. Ugostiteljstvo je specifična struka u kojoj trebate nekoga tko će s ponosom prodavati domaći proizvod, uvoz radne snage tu nije trajno rješenje.”
Unatoč teškim uvjetima poslovanja, u Hrvatskoj golema većina ugostitelja posluje legalno i po propisima. Prema podacima Državnog inspektorata, u kršenju zakona ulovi se 25 do 30 posto poslodavaca godišnje. No, poslovanje u sivoj zoni je, tvrde ugostitelji, problem koji muči i vlasnike lokala koji su prisiljeni na to i radnike koji zbog toga odlaze iz ugostiteljstva.
Ključ rješenja je porezno rasterećenje, koje bi omogućilo veće investicije i bolje plaće.“Ugostitelji u Hrvatskoj plaćaju veće nabavne cijene od onih u Njemačkoj, plaćaju dvosturko veće poreze i isplaćuju plaće bitno više opterećene od onih u EU, a izlazna cijena nam je barem upola manja. To je potpuno neodrživo,” rekao je Jakominić, “Nije rješenje narediti koliki mora biti minimalac, jer to ljude tjera u sivu zonu. Treba stvoriti uvjete u kojima se radnike može platiti više. PDV i radna snaga su neodovojivi, jer u ugostiteljstvu kompetentni radnici čine najveću razliku u konkurentnosti”. Sve dok se PDV ne vrati na 13 posto, imat ćemo problem radne snage, tvrde ugostitelji.
Prema podacima koje je iznio predsjednik Sindikata turizma i usluga Eduard Andrić, plaće su glavni razlog zašto radnici iz ugostiteljstva odlaze u druge profesije,.“Ugostiteljstvo je težak posao i svima je jasno da konobari nekad moraju ostati dulje u restoranu, da se ljeti radi non stop, Zakon o radu ne može se slijepo provoditi u takvom poslu. Međutim, ako radnik želi raditi više i ako je za to pošteno plaćen, nitko ne bi trebao imati problema s tim. Nažalost, to često nije tako i ljudi odlaze.” Poslovanje na obali i kontinentu drastično se razlikuje, prosječne plaće u ugostiteljstvu kreću se između 3500 i 6100 kuna. “Plaće u ugostiteljstvu zaostaju 20 posto za hrvatskim prosjekom. Ove godine imamo apsurdnu situaciju da je puno ljudi iz ugostiteljstva otišlo raditi u druge djelatnosti, najviše u građevinu gdje su plaće sedam do devet tisuća kuna. Ovoga ljeta nijedan konobar u Dubrovniku nije htio raditi za manje od 7000 kuna. Ovakvu situaciju izazvao je PDV; a znamo da nema šanse da se to u dogledno vrijeme promijeni,” kaže Andrić.
Sindikat trenutno pregovara o nekoliko drugih mjera, među kojima su najkonkretnije one o neoporezivoj trinaestoj plaći i neoporezivim napojnicama u iznosu do 10 posto računa odnosno 25.000 kuna godišnje.
Najlošije na tržištu rada stoje kafići. “Cafe barovi su poraženi na tržištu rada. Barovi više ne mogu konkurirati hotelima koji posluju u puno boljim uvjetima, a ni drugim sektorima jer su cijene obrtničkih i građevinskih radova primjerice eksplodirale zbog potresa. Usto, iseljavanje nam je smanjilo i fond radne snage i publiku, jer iseljavaju mlađi ljudi s najvećim potencijalom,” kaže Jakominić, “Posvetimo li se sada ozbiljno traženju rješenja, imamo šanse popraviti stanje u idućih deset godina.”
Manjak radnika trenutno se nadoknađuje uvozom radne snage. Iako u Ministarstvu rada tvrde da im je cilj uvoziti radnike koji će ostati živjeti u Hrvatskoj, trend je sasvim suprotan. Prema podacima MUP-a, od svih radnih dozvola do kraja listopada 2021. a bilo ih je 68.700 (nastavi li se trend ove će ih godine biti više nego 2019.) 16.000 izdano je za ugostiteljstvo. Od toga je čak 79 posto dozvola izdano za zapošljavanje do 90 dana, većinom radnika iz regije. Stranci u hrvatskom ugostiteljstvu trenutno žele raditi gotovo isključivo tijekom turističke sezone. S druge strane, velike hrvatske hotelske kuće i ugostitelji imaju golemu potrebu za stranom radnom snagom. “Samo Valamaru će idućeg ljeta trebati 7000 sezonaca,” kaže Eduard Andrić. Kad se uzme u obzir da se na izdavanje radnih dozvola čeka 20 do 30 dana i da u proceduri sada osim MUP-a sudjeluje i HZZO, jasno je da ni interes stranaca za rad u Hrvatskoj (samo iz Makedonije je na Jadran spremno doći 5 do 10 tisuća radnika po sezoni) nema dovoljno efekta na ugostiteljstvo.
Uvoz radne snage je samo flaster na problemu radne snage, tvrdi Jakominić. Domaća radna snaga je puno vrijednija u ugostiteljstvu i u konačnici manje košta.
Ministar financija Zdravko Marić odbacio je mogućnost smanjenja PDV-a u ugostiteljstvu u iduće dvije godine. U međuvremenu, država, kako je nabrojao državni tajnik Jelić, razmatra nove mjere koje bi ugostiteljima trebale pomoći na prebrode zimu, uz niz zaobilaznih mjera, Jedan dio, poput mentorstava, stažiranja i stipendiranja, trebao bi amortizirati fijasko ugostiteljskih škola i pomoći ugostiteljima u pronalaženju i obučavanju prvenstveno domaćih radnika, a drugi bi trebao ozakoniti veći broj prekovremenih sati i veći broj sati dodatnog rada bez dozvole poslodavca.
Forum zagrebačkih ugostitelja od Vlade traži ponovno uvođenje mjera za očuvanje radnih mjesta nadoknadu dijela ili svih fiksnih troškova, ubrzavanje izdavanja radnih dozvola za strance, snižavanje PDV-a na pripremu i posluživanje kave, piva, vina i bezalkoholnih pića i opće porezno rasterećenje.
