Vlado Krauthaker u ovom se izdanju Vinskog izvještaja prebacio s opisno-impresionističkog na analitički jezik. Krauthaker je, naime, na pitanje Kako bi trebala izgledti vaša idealna graševina, odgovorio tehničkim podacima. Evo kako bi, dakle, trebala biti sastavljena Krauthakerova idealna graševina.
“Alkohol između 12,5 i 13,5 posto, ukupne kiseline između 5,5 i 6 grama, pH između 3,3 i 3,45, ekstrakt oko 20, pepeo 1,68, do 2,5.” Iza tech sheeta Krauthaker je priložio i kraći organoleptički opis. “Voćnost (bagrem, jabuka, citrusi). Okus (jabuka, kruška, banana, citrusi). Nije sorta za drvo.Dozrijeva najviše deset godina.”
Moramo priznati da je ovo najprecizniji i najsažetiji naputak za proizvodnju bilo kojeg vina, koji smo vidjeli u Hrvatskoj. Svojom nas preciznošću pomalo asocira na čuvenu knjižicu Johanna Kruga, u kojoj je sredinom pedesetih godina devetnaestog stoljeća zapisan recept za Grande Cuvee. Vlado Krauthaker svakako ima pravo pisati upute za proizvodnju graševine. Riječ je o čovjeku, koji je doslovno stvorio modernu graševinu.
Najveći hrvatski proizvođač graševine, Podrumi Kutjevo, gdje je Krauhaker radio prije nego što je osnovao vlastitu vinariju, od sredine deveesetih godina pa sve do danas strahovito lutaju. Belje i Iločki podrumi počeli su proizvoditi vina prije dvadesetak godina, dakle deset godina poslije Krauthakera.
Ivan Enjingi, čovjek koji je prvi osvajao zlata za Hrvatsku na važnim svjetskim vinskim natjecanjima, specijalizirao se za kasne berbe i duga odležavanja, što nije moglo poslužiti kao stilsitički obrazac za tržišnu, enološku i gastronomsku definiciju graševine. Branko Mihalj registrirao je vinariju tek 1997.godine, a Josip Galić još mnogo kasnije.
Vlado Krauthaker, čija su se vina pojavila na tržištu 1992. godine doslovno je sam oblikovao sadašnju slavonsku graševinu. Krauthakera se stoga mora maksimalno respektirati. Uz recpet za idealnu graševinu, Krauthaker nam je poslao i kratki naputak za razvoj i poboljšavanje graševine.
Gospodin Krauthaker prvo, smatra, da je stalno dizanje kvalitete osnovni preduvjet za uspjeh graševine. Nadalje, Krauthaker spada među one vinare, koji tvrde, s puno argumenata,da svaka velika vinarija mora imati tri linije vina, zbog toga što se grožđe u vinogradu prirodno razlikuje po kvaliteti s obzirom na starost nasada, mikrolokacije i niz nepredvidljivih faktora u svakoj vinogradarskoj godini.
Stoga Kauthaker drži da proizvodnju vrhunskih suhih vina, koje on naziva prvom linijom ili linijom A, treba povećati na 30 do 50 posto ukupne proizvodnje graševine. Linija B, dakle kvalitetna vina, ili vina s oznakom “classic”,trebalo bi održavati na oko 40 posto proizvodnje, dok bi liniju C, “obična “ vina, kako ih Krauthaker zove, trebalo smanjiti što je više moguće.
Tako bi se uspostavila jasna piramidalna struktura, koja bi na najširem dijelu imala najkvalitetnija vina.
Slično funkcioniraju veliki chateaui u Bordeauxu, koji redovito proizvode više najboljeg vina (grand vin) nego drugih ili trećih etiketa. Krauthakerov poučak za budućnost graševine sasvim je logičan;na tržštu se već godinama nalazi previše trećerazrednih graševina, koje ruše cijenu pravog vina, i kompromitiraju imidž graševine. A graševina, kao najvažnije hrvatsko bijelo vino, kojeg se godišnje proizvodi između osam i devet milijuna litara, ne može riskirati dodatne udarce svom ugledu.
Kad je, pak, riječ o Krauthakerovim modernim suhim graševinama, one su prije svega savršeno čiste i elegantne, napravljene baš prema receptu kojeg je najznačajniji slavonski vinar iznio u Vinskom izvještaju. Međutim, neke druge Krauthakerove graševine, od onih posve slatkih, do maceriranih, pokazuju da se graševina može pretvoriti u krajnje ekspresivno vino, ultimativne svjetske klase.
U studenom 2021.godine u Krauthakerovoj smo kušaonici probali nekoliko posve nevjerojatnih slatkih graševina, koje se, bez pretjerivanja, mogu uspoređivati s najboljim desertnim vinima na svijetu. A njegova nesumporena graševina iz amfore spada među najimpresivnije hrvatske i regionalne oranže. Vlado Krauthaker zadnjih godina javno govori da je otišao u mirovinu.
Što, naravno, nije točno. Vlado Krauthaker stalno radi na novim vinogradima, novim stilizacijama vina i neprekidno barata s milijun detalja koji bi mogli pomoći da dodatno pobljša svoja vina, ali i da otvori nove mogućnosti za afirmaciju graševine.
Povijest Vinarija Krauthaker osnovana je 1992. godine
Površina vinograda 44 hektara u vlasništvu, otkupljuje grožđe od kooperanata s još 68 hektara
Godišnja proizvodnja Oko 500 tisuća litara
Najvažnija vina Graševina Mitrovac (s položaja na nadmorskoj visini od 270 do 300 metara, na glinasto pjeskovitoj podlozi. Trsovi su stari oko 40 godina), Suhi izbor bobica (visoki domet sorte u predikatnoj kategoriji) Graševina Kuvlakhe (macerira između 60 i 200 dana ovisno o godini, proizvodi se bez SO2, “puna je flavonoida, najzdravije naše vino”)
