Belje je jedan od najvećih proizvođača suhe graševine u Hrvatskoj, kao i i jedan od najvećih proizvođača suhe graševine na svijetu. Pa ipak, usprkos vagonima i vagonima vina, Belje je snažno fokusirano na visoku kvalitetu. Belje je, naime, jedna od najnagrađivanijih hrvatskih vinarija i kad je riječ o graševinama i kad je riječ o crnim vinima.
Beljska vina, nadalje, pokazuju da suhe graševine mogu fenomenalno stariti. Belje je u zadnjih pet godina dobivalo visoka međunarodna priznanja za graševine iz pretprošlog desetljeća, a mi smo se osobno uvjerili kako i njihove niže linije vina dugo traju: prije tri godine u jednoj su nam zagrebačkoj zalogajnici slučajno donijeli Kvalitetnu graševinu s navojnim čepom iz 2012. godine. Valjda im se zametnula negdje u podrumu.
Probali smo je iz čiste znatiželje i ostali prilično impresionirani vrlo dobrim stanjem vina, koje je proizvedeno da bi se popilo u prvoj godini. Marijan Knežević, dugogodišnji beljski enolog, za Vinski izvještaj govori o specifičnostima uzgoja i vinfikacije graševine u Baranji.
Kako biste opisali važnost graševine za vinsku industriju kontinentalne Hrvatske?
Graševina je okosnica proizvodnje vina u kontinentalnoj Hrvatskoj. Ne bih to nikako nazvao vinskom industrijom jer, iako smo mi jedan od većih proizvođača vina na ovom području, prema svjetskim mjerilima mi smo vinarija srednje veličine. Graševina je neraskidivo povezana s vinskom regijom Slavonija i Hrvatsko Podunavlje jer je ovdje pronašla idealne uvjete za svoju potpunu afirmaciju. Neki od najvažnijih svjetskih vinskih publicista u svojim su radovima naglašavali kako je domovina graševine upravo u Hrvatskom Podunavlju.
Graševina se može proizvoditi u nizu stilova: koji su se pokazali najuspješnijima?
To je vrijednost graševine, njena prilagodljivost i raznolikost stilova. Rijetko koja sorta može dati toliko iznimnih vina različitih stilova i tipova kao što je to slučaj s graševinom. Od svježih varijanti, predikatnih vina, odležanih arhivskih vina do pjenušaca uživam u svim stilovima i oblicima graševine.
Trenutni visoki tržišni status svježih, jednogodišnjih graševina vjerujem da će se zadržati i u budućnosti. Na svima nama, a posebno najvećim, proizvođačima ekonomski najznačajnijeg hrvatskog vina je da u budućnosti pokažemo vrijednosti naših vinograda, terroira. Vinska scena mora prepoznati da je graševina velika sorta. Sorta za velika, odležala vina s jasnom terroirskom odrednicom, Baranje, Kutjeva, Iloka, koja će s ovakvim tipom vina podići prepoznatljivost i vrijednost same sorte i regije iz koje dolazi.
Koliko se graševine iz različitih terroira i mikrolokacija međusobno razlikuju?
Mikrolokacije daju osobni pečat svakoj graševini, detalje koji potvrđuju njenu pripadnost sorti, ali i naglašavaju karakter tog posebnog područja na kojem je grožđe uzgojeno. Naši vinogradi smješteni su na petnaest mikro lokaliteta južnih padina Banovog brda u krugu od 14 kilometara. S vremenom smo uvidjeli da je svaka od tih lokacija posebna i daje grožđe i vino sa specifičnim obilježjima.
Iz tog razloga smo kroz godine napravili selekciju mikrolokacija, prilagodili zahvate u vinogradu za svaki lokalitet prema njegovim karakteristikama, od rezidbe do berbe. Konačan rezultat ovakvog pristupa vrednovanju vinograda je selekcija naših graševina prema stilu tj. terroiru i mikrolokaciji grožđa za linije classic, select, premium i Goldberg. Iako se radi o istoj sorti grožđa, vina sa svake od mikrolokacija razlikuju se mirisom i okusom, ali i dalje imaju zajedničku prepoznatljivu zaokruženost i laganu bademastu gorčinu na kraju.
Kako bi trebala izgledati Vaša idealna suha graševina? Koje su njene glavne organoleptičke značajke?
Vino koje istodobno donosi citrusne arome mandarine i vinogradarske breskve pomiješane s nijansama zelenih jabuka i izraženom mineralnošću. Intenzivnog okusa, s blago zamjetnom toplinom, koja je s odležavanjem dobila punoću i zaobljenost. Na afertasteu sa zamjetnom bademastom gorčinom i posebnim okusom kamilice karakterističnim za istočnohrvatske suhe graševine.
Koliko dugo suhe graševine mogu dozrijevati?
Prema iskustvima u našem podrumu više od 50 godina. Najstarija graševina iz naše arhive koju sam kušao je bila iz 1952. godine i bila je u izvrsnom stanju. Zlatnožute boje s jasnim tonovima evolucije, zrelih voćnih tercijarnih aroma s jako puno sočnosti i svježine. Desetljeća je provela u boci, a nije izgubila ni mrvicu svježine.
Je li graševina materijal za pjenušac koji se proizvodi tradicionalnom metodom?
Mi smo ove godine krenuli s proizvodnjom pjenušca od graševine charmat metodom. Jako sam zadovoljan s prvim napunjenim bocama i smatram da je graševina generalno izvrsna sorta za proizvodnju pjenušaca. Već u ovoj berbi ostvarili smo jasnu diversifikaciju za budućnost i u segmentu proizvodnje baznih vina kao što smo napravili i na primjeru mirnih vina od graševine.
Graševina i charmat metoda bit će okosnica proizvodnje pjenušavih vina, ali s maksimalnim iskorištenjem potencijala koji nam dolazi iz vinograda od drugih sorti, chardonnaya, pinota crnog i bijelog, za charmat, ali i za klasičnu metodu. U posljednjih pet-šest godina na tržištu nalazi nekoliko pjenušaca od graševine proizvedenih tradicionalnom metodom koji najbolje pokazuju mogućnosti graševine.
Što se sve jede uz suhu graševinu?
Jako puno jela i kombinacija. U našoj kušaonici vina uvijek ju ponudimo kao prvo vino uz Baranjski kulen i dimljenu slaninu. Lijepo se slaže i uz blagdansku puricu i svinjska pečenja. U Baranji se poslužuje uz fiš paprikaš i perkelt od soma, preporučio bih ju i uz ostalu vrhunske komade ribe: smuđa, brancina ili orade.
Što su glavne značajke vaših terroira?
Dvije velike rijeke, u čijem zagrljaju leži Baranja, ovom području daju posebnu mikroklimu. Uz to bih istaknuo pozicije i nagib vinograda te strukturu lesnog tla. Velik broj sunčanih sati tijekom ljetnih mjeseci posebno je važan za crne sorte, a kao najveću vrijednost bi istaknuo iskusne vinogradare i njihov cjelogodišnji rad.
Koja su tri vaša najdraža vina, iz portfolia vaše vinarije?
Kad govorimo o vinu koje konzumiram svakodnevno to je butelja select graševine, apsolutni best buy na tržištu. Uz hranu u kojoj uživam najčešće odabirem premium frankovku i cabernet sauvignon merlot. Za posebne prilike najradije biram Goldberg graševinu.
Kako biste opisali glavne organoleptičke značajke frankovke?
Živost i sočnost bez naglašenih tanina glavna je odlika svježih frankovki. Mirisom joj dominiraju arome višnje i šumskog voća. Okus je živ, ugodno naglašenih kiselina srednje trajnosti.
Kod odležalih primjeraka živost je lijepo izbalansirana s blagom koncentracijom. U nosu su dominantne arome tamne višnje i šljive s blagim dodirom aroma začina i tamne čokolade.
Zbog dobrih kiselina potencijal dozrijevanja je jako dug pa će odabrane frankovke svoje pravo bogatstvo okusa otkriti tek nakon desetak i više godina.
Daje li frankovka vina za dulje odležavanje?
Na nedavno održano Međunarodnom ocjenjivanju frankovke poslali smo pet različitih berbi frankovke od odležane 2009. do mlade 2019. Sva vina su osvojila zlatne medalje, a frankovka iz 2012 je šampion ocjenjivanja. Mislim da to najbolje govori o potencijalu odležavanja frankovki iz Baranje.
Što se jede uz frankovku?
Jela koja mogu pratiti njenu koncentriranost i voćne arome. Sjajno ide uz gulaše i steak od divljači, a posebno bi ju preporučio uz kobasicu i kulen od Crne slavonske svinje.
Povijest Imanje Belje osnovao je Eugen Savojski 1697. Stari podrum Belja rekonstruiran je 2010, a moderna vinarija puštena u rad 2011.
Površina vinograda 564 hektara vinograda na južnim ekspozicijama Banova brda
Godišnja proizvodnja Oko tri milijuna litara vina. Oko 85% proizvodnje čini graševina, 15% crna vina
