“Vidite, u vrijeme kad su mnogi mislili da malvazija može davati samo jednostavna vina, ja sam toliko vjerovao u tu našu istarsku malvaziju da sam još 1994. godine odlučio napraviti pjenušac od malvazije,” pričao nam je lani u studenom 2021. Franco Cattunar, jedan od najnagrađivanijih istarskih vinara.
Pa smo onda probali taj pjenušac iz 1994. godine, koji još uvijek pjeni i sasvim je korektan. Zašto je ovo važno? Prije trideset godina ondašnji je istarski župan Ivan Jakovčić, koji je državnim poticajima bitno pomogao istarskom vinskom i maslinarskom preporodu, otvoreno govorio kako je malvazija banalno vino za svaki dan dok je muškat, recimo, vino za meditaciju.
Jakovčić nam je detaljno objašnjavao svoju teoriju o inferiornosti malvazije kad nas je u ljeto 1999. ili 2000. odvezao u ondašnji stari podrum roditelja Gianfranca Kozlovića. Jakovčić nije bio usamljen u ovoj, pokazalo se , katastrofalnoj procjeni stvarnog potencijala istarske malvazije.
Neki od uglednijih istarskih vinara u ono su vrijeme javno, na kušanjima vlastitih vina, vrlo kritički govorili o navodno slabom karakteru malvazije. Prije dvadesetak godina pitali su se može li malvazija uopće odležavati i ima li smisla proizvoditi iole kompleksnije malvazije od onih ljetnih, sasvim svježih .
A Franco Cattunar već je onda, kad dakle nitko nije vjerovao u respektabilni potencijal malvazije, eksperimentirao s pjenušcem od malvazije proizvedenim klasičnom metodom. Cattunar je vjerovao i razumio o čemu se kod malvazije radi.
Prije petnaestak godina, Franco Cattunar investirao je značajan novac u izradu elaborata o geološkim podlogama njegova vinograda u Novoj Vasi kraj Brtonigle. Porečki Institut za poljoprivredu izradio je dokument na oko dvije stotine stranica, u kojem se čvrstim, znanstveno dokumentiranim činjenicama dokazuje da se u Cattunarovim vinogradima nalaze sva četiri tipa istarske zemlje: bijela, siva, crna i crvena.
Franco Cattunar iz zapadne Istre jedini je istarski vinar, osim goleme Lagune, koji raspolaže sa sva četiri tipa zemlje. Cattunarove četiri zemlje, po kojima je kasnije nazvao višu liniju svojih malvazija, nalaze se na kompaktnom prostoru unutar velikog ali cjelovitog vinograda.
Cattunarova fascinacija malvazijom nije se zaustavila na četiri zemlje. Uslijedile su duge maceracije i još dulja odležavanja u drvu. Pa je tako oranž Nonno iz 2015. godine, malvazija s crvene zemlje macerirana pola godine, dobila 97 bodova i Decanterovu platinastu medalju. Uz Kozlovićevu Malvaziju Po mojen iz iste berbe, Cattunarov Nonno možda je najimpresivnija macerirana malvazija do danas. Cattunarova odležana i kraće macerirana Collina postala je u međuvremenu pretplatnica na zlatne Decanterove medalje i na šampionske titule na Vinistri.
Franco Cattunar u dugih se trideset godina prometnuo od usamljenog idealista u jednog od središnjih protagonista istarske i hrvatske vinske industrije. Da bi to uspio, Cattunar je morao posjedovati poslovnu spretnost za preživljavanje u težim vremenima, ali prije svega viziju i vjeru u svoju zemlju i svoje grožđe.
Danas, poslije svih uspjeha uključujući nezanemariv izvoz vina u Italiju, Cattunar smatra da se daljnja promocija malvazije na međunarodnim tržištima treba temeljiti na što ambicioznjim vinima: “Mislim da malvazija može postati veliko svjetsko vino ako je promoviramo kroz odležane i macerirane verzije. Isto tako, ta vječna istarska polemika o tome jesu li bolje malvazije s crvene ili bijele zemlje, dubinski ne mora biti točna. Po mom iskustvu, a uzgajam malvaziju na sva četiri tipa zemlje, u istim klimatskim uvjetima najuzbudljivije su malvazije s crne zemlje,” kaže gospodin Cattunar.
Franco Cattunar teranom se bavi gotovo jednako ozbiljno kao malvazijom. Njegov teran Kappi spada među najkompliciranja istarska crna vina. Prije mnogo godina u Plavom podrumu probali smo teran Kappi iz 2007. Daniela Kramarić rekla je da je vino fenomenalno, ali da ga je teško prodavati u restoranima jer traži barem dvosatno dekantiranje.
Što je točno za mlađe verzije Kappija. Danas je Kappi iz 2007. u izvanrednom stanju i može se odmah piti. Neke berbe terana namijenjene za Kappi, godinama odležavaju u Cattuanrovim velikim bačvama. Kad smo u vinarijii probali nekoliko terana iz recentnih berbi, Franco Cattunar kazao je kako su ta vina toliko mlada da još ne zna koje će ih godine buteljirati. A slijede barem dvije godine odležavanja u boci prije izlaska na tržište.
Kao što je vjerovao u malvaziju dok nitko malvaziju nije shvaćao ozbiljno, Cattunar sada čvrsto vjeruje u teran: “Mislim da teran može postati veliko svjetsko vino. Teranove strateške prednosti su tlo i mediteranska klima. Teran traži puno sunčanih pozicija. Strateški su mu problemi previsoki prinosi i neadekvatni klonovi. Želimo li kontinuirano proizvoditi vrhunski teran, moramo se fokusirati na izbor dobrih klonova, niske prinose i dozrijevanje bez prevelikih stresova. Za teran nam je nephodno što više sunčanih dana,” kaže Cattunar.
Franco Cattunar pogodio je sa svojom vizijom malvazije kao vrhunskog, međunarodno relevantnog vina sa snažnim terroirskim karakterom. Vrijedi se nadati da je jednako u pravu kad je riječ o teranu.
Povijest Vinarija Cattunar osnovana je 1985. godine
Površina vinograda Obrađuju 50 hektara
Starost loza Cattunarovi vinogradi su prosječno stari dvadesetak godina
Godišnja proizvodnja Oko 2500 hektolitara, 75 posto bijelo, 25 posto crno vino
Najvažnija vina Malvazija Nonno, Malvazija Collina, Teran Kappi
