“Kad sam bila dijete, jednog sam dana poželjela biti vinska kuharica,” kazala nam je šarmantna Francisca Van Zeller, nasljednica najstarije portugalske vinske dinastije. Van Zelleri su počeli proizvoditi i prodavati port još 1780. godine. “Poželjela sam postati vinska kuharica jer sam po danu provodila puno vremena s bakom koja je kuhala jako fine stvari i pekla genijalne kolače, dok sam s ocem povremeno odlazila u podrume, gdje me očarao miris porta. Pa sam tako odlučila postati vinska kuharica, jer nisam znala za riječ enolog.”
Njen otac Cristiano Van Zeller, smatrao je međutim da Francisci treba nešto šire obrazovanje, pa ju je poslao u London gdje je diplomirala povijest i novinarstvo. U Portugalu je zatim završila enologiju, da bi se, tako s tri fakultetske titule i jednim magisterijem prije tridesete godine pridružila obiteljskoj kompaniji. S ovom globalno uspješnom renesansnom djevojkom razgovarali smo u zagrebačkim Dobrim vinima gdje je u srijedu, pred prepunim restoranom, održala prezentaciju dijela Van Zellersova portfolia.
Fenomen portugalskih suhih vina
Razgovor smo započeli analizom dosta senzacionalnog uspjeha portugalskih suhih crnih vina na svjetskom tržištu. Vina obitelji Van Zeller, suosnivača Douro Boysa, grupe vinara koji su odlučili vinificirati vrhunska suha vina usred portova habitata, redovito dobivaju izvrsne ocjene, a proizvodnja ne može sustići potražnju. “Činjenica je da suha vina iz Doura sada postižu, prosječno gledajući , nekoliko postotaka višu cijenu od porta, što se prije dvadesetak godina činilo nezamislivim.
Razlozi za tržišni uspjeh i za izvrsne ocjene čine mi se prilično logičnima. S jedne strane, naša su grožđa originalna. Mi, dakle, ne sadimo ni ne prodajemo cabernet, merlot i syrah, nego tourigu nacional, tourigu francu i niz drugih sorti čija se imena izvan Portugala teško mogu ispravno izgovoriti, pa ih mi najčešće komuniciramo kao field blend. Dakle, imamo autentičnost i razlikovnost. Drugo, mi primjenjujemo neke od najtradicionalnijih metoda proizvodnje vina. Sva crna vina s oznakom Quinta Vale D.Maria, kao i naš port, počinju svoj život u lagaresima. Grožđe se i danas preša nogama baš kao prije tri stotine godina, što nam daje dodatnu crtu autentičnosti.
Promjena predodžbi o portu
I konačno, autentičnost i tradicionalnost spojili smo s modernim pristupom vinarstvu. Mi smo, dakle, originalni, tradicionalni, ali nismo rustikalni nego elegantni,” kaže gospođica Van Zeller. Zanimljivo je da su glavna Van Zellersova tržišta znatnim dijelom vezana uz portugalsko kolonijalno nasljedstvo. Osim u Sjedinjenim Državama, Van Zelleri najviše vina prodaju u Brazilu, a značajne količine i u Macau. I dok prodaja suhih crnih vina raste, svjetska potražnja za portom već dugo godina pada. Francisca Van Zeller misli da je problem u imidžu porta.
“Port je u predodžbi mnogih potrošača u svijetu vrsta vina koja se povezuje sa starijim, konzervativnim ljudima, što ne mora biti točno. Nadalje, postoji drevno pravilo da se vintage port može početi piti tek nakon 25 ili 30 godina poslije berbe, što je možda bilo točno u četrdesetim ili pedesetim godinama prošlog stoljeća, ali danas više definitivno nije istina. Danas, dakle, u vintage portu možete uživati i nakon sedam ili osam godina, a vino će ostati u dobrom stanju dan ili dva poslije otvaranja boce. Ne mora se, znači, popiti za dva sata kao što piše u nekim knjigama o vinu.
Naposljetku, među nekim grupama kupaca vjerojatno postoje i problemi zbog alkohola, budući da port uvijek ima 19 ili 20 posto. No, određene niše unutar industrije porta ipak rastu. Primjerice, prodaja bijelog porta značajno raste. Do prije desetak godina to je bilo relativno marginalno piće, ali danas je sve traženiji i to u raznim rangovima, od posve mladog do odležanih i zaista vhunskih bijelih vina… Mislim da je ključno da se imidž porta modernizira i demokratizira kako bi ga prihvatile nove generacije kupaca jer, složit ćete se, port predstavlja zaista senzacionalnu vrijednost za nova,” poantirala je gospođica Van Zeller.
Vrhunske ocjene Van Zellers vina
Quinta Vale Dona Maria proizvodi među ostalim i etiketu Vinha da Francisca, koju smo imali zadovoljstvo degustirati u Dobrim vinima. Riječ je o ekscentrično dubokom, moćnom, jako taniniziranom, opojnom i perfektno izbalansiranom vinu koje ostavlja gotovo jednako snažan dojam kao bordoški klasici poput Lafitea i Latoura. “Vinograd iz kojeg dolazi Vinha da Francisca dobila sam od oca za osamnaesti rođendan. U međuvremenu sam putovala, studirala, radila…
Prva berba izašla je krajem prošlog desetljeća, i odmah je zaradila fenomenalne ocjene. Otkad sam se zaposlila u obiteljskoj tvrtki, sama sam preuzela brigu za Vinha da Francisca. To je sada vino koje ja osobno proizvodim. Moram priznati da sam prilično ponosna na rezultate” . Francisca Van Zeller ima puno razloga da bude ponosna. Njena vina iz godine u godinu dobivaju između 94 i 96 odova, s prognozom da mogu dozrijevati dva do tri desetlejća. Što bi više tridesetgodišnja enologinja mogla poželjeti.?
Vinha Francisca, kao i druga vina obitelji Van Zeller, prodaju se u Hrvatskoj u Dobrim vinima. Premda Vinha da Francisca nije jeftino vino, i dalje je s cijenom od 450 kuna znatno jeftinije od barem pet hrvatskih crnih vina koja nikad nisu dobila 94 ili 96 bodova u Wine Enthusiastu ili kod Parkera. Ali, to je već sasvim drugo pitanje.