Globalno zatopljenje skupo će stajati vinare, svjetska proizvodnja 2016. pada 5 posto

Klimatske promjene sustigle su svjetsku vinsku industriju. Zbog tuča, mraza i orkana koji su pogodil neke od najjačih svjetskih vinskih regija, ove se godine očekuje 5 posto manja proizvodnja vina nego lani, objavila je Međunarodna organizacija za vino i lozu (OIV) u izvještaju za 2016. godinu. U svijetu će se 2016. proizvesti oko 259 milijuna hektolitara vina. “S globalnim zatopljenjem vidimo rast izvanrednih događaja koji su i sve češći, duglji i većih razmjera. A vino spada među proizvode najosjetljivije na vremenske prilike,” izjavio je za Reutars predsjednik OIV-a Jean-Marie Aurand.

Što se količina tiče, ova bi godina mogla biti jedna od najgorih u zadnjih 20 godina. Statistike su najviše srušile Francuska i Južna Amerika. U Argentini, Čileu i Brazilu proizvodnja je pala na najnižu razinu u zadnje četiri godine, a Francuska očekuje ukupno 13 posto manju proizvodnju. U dijelovima Champagne, Burgundije i Cognaca i 30 posto manju. Francuska će sa 41,9 milijuna hektolitara ipak zadržati drugo mjesto iza Italije, koja s 48,8 milijuna hektolitara potvrđuje primat među svjetskim proizvođačima vina. I oni su imali problema s vremenom u Barolu ali ukupna proizvodnja pala im je svega 2 posto.

Osim toga, po prvi put se talijanska vina više piju u inozemstvu nego u Italiji. Na trećem mjestu među najvećim proizvođačima je Španjolska s 37,8 milijuna hektolitara. Kriza slična ovoj vinsku je industriju pogodila 2012. tada je, prema procjenama Morgan Stanleya, na tržištu nedostajalo 300 milijuna sanduka vina. Ove godine ne očekuje se takva situacija jer u Americi i Australiji proizvodnja raste dovoljno da amortizira nestašicu.

Što se potrošnje vina tiče, situacija je euforična. Rast potražnje za svim stilovima, regijama i vrstama vina neki mediji već su proglasili fenomenom. Godišnje brojke o potrošnji OIV procjenjuje na temelju trendova od 2000 do danas, prema dva scenarija. Prvi se temelji na rastu potrošnje od 2000. a drugi na padu koji je počeo s ekonomskom krizom 2008. Potrošnja vina je 2007. i 2008. bila na vrhuncu sa 249,6 milijuna hektolitara, a za ovu godinu u najgorem slučaju se procjenjuje na 238.7 milijuna hektolitara. Procjena OIV-a stoga se kree oko srednje vrijednosti od 243,2 milijuna hektolitara s tendendcijom rasta, što je znak povratka u zlatna vremena. OIV ipak ne očekuje osjetan rast cijena.“Mogle bi se pojaviti tenzije oko cijena u nekim geografskim zonama koje je pogodilo loše vrijeme”, izjavio je glasnogovornik organizacije za BBC, “Ali vinari i vinske industrije vrlo često imaju zalihe vina kako bi odgovorili na ovakve situacije”.

Glavni trendovi 2016.

• Italija je s proizvodnjom od 48,8 milijuna hektolitara potvrdila primat među proizvođačima vina, slijede Francuska s 41,9 milijuna hektolitara i Španjolska sa 37,8 milijuna hektolitara
• Prosječna proizvodnja Europske unije ove godine je na 158,4 milijuna hektolitara što je značajan pad od 7,7 milijuna hektolitara u odnosu na 2015. 
• Njemačka i Portugal imaju pad od 4 posto odnosno 20 posto, a u Rumunjskoj i Grčkoj proizvodnja raste nakon dvije loše berbe, u Rumunjskoj 37 posto što ih je vratilo na normalnu razinu proizvodnje, a u Grčkoj neznatnih 2 posto koji su ipak zaustavili pad. Bugarska se vratila na normalnu razinu od 1,3 milijuna hektolitara. Prognoze za Austriju i Mađarsku su dosta loše, posebno za Austriju gdje bi pad mogao biti 21%, a u Mađarskoj 6 posto.
• Proizvodnja u Sjedinjenim Državama i dalje raste, ove godine su na 22,5 milijuna hektolitara
• U Južnoj Americi proizvodnja dramatično pada. Argentina će ove godine proizvesti 8,8 milijuna hektolitara što je 35 posto manje nego lani, Čile 10,1 milijuna što je 21 posto manje, a Brazil 1,4 milijuna, čak 50 posto manje nego 2015..
• Proizvodnja u Australiji (12,5 milijuna hektolitara) i na Novom Zelandu (3,1 milijuna hektolitara) je u porastu.