Albert i Nikola Benvenuti najvažniji su predstavnici srednjeg naraštaja modernih istarskih vinara. Istarsku vinsku revoluciju u devedesetim su godinama pokrenuli Franko Kozlović, Ivica Matošević i Moreno Coronica. Braća Benvenuti iz Kaldira kraj Motovuna, osnovala su vinariju 2003. godine. U idućih petnaestak godina postigli su prilično fenomenalne rezultate.
Njihova svježa Malvazija spada među najpopularnija istarska bijela vina. Njihova odležana malvazija Anno Domini ubraja se među najuspjelije istarske macerate, a njihovi terani Anno Domini osvojili su više važnih međunarodnih priznanja, uključujući i Decanterovu platinu.
Benevenuti su, međutim, posebno o uspješni s posebnim edicijama. Teran Santa Elisabetta dizajniran je kao kultno vino i s lakoćom održava taj prestižni status. Na promocije teško dostupne Santa Elisabette redovito dolazi skoro cijela vinska i ugostiteljska Hrvatska. A njihova slatka vina, koja također osvajaju platinate medalje na Decanterovim Svjetskim nagradama, naprosto su najbolja desertna vina u Hrvatskoj, uz tri ili četiri etiekete iz Slavonije i Međimurja.
Braća Benenvenuti primjer su održivog uspjeha. Svi su njihovi poslovni postupci precizno promišljeni, a vina Benvenuti uvijek su u vrhu kvalitete u svojim žanrovima.
Nikola i Albert Benvenuti pametni su, talentirani i imaju jasnu viziju o svom poslu, ali i viziju šire slike istarske vinske industrije. Stoga je prilično logično da je Nikola Benvenuti naslijedio Ivicu Matoševića na strateški važnom položaju predsjednika Vinistre.
Kad je vinarija Benvenuti osnovana?
Naš djed Piero svoj je prvi vinograd posadio 1946. Taj vinograd obrađujemo i danas. Po završetku studija s pokojnim ocem Liviom nastavili smo rad u vinogradu i odlučili se baviti isključivo vinarstvom, pa smo 2000. godine odustali od drugih poljoprivrednih djelatnosti. Prva zajednička berba malvazije koju smo plasirali na tržište bila je 2003, pa tu godinu smatramo godinom osnutka sadašnje vinarije.
Što vam se najviše sviđa kod malvazije?
Pouzdana je kvalitetom i uz savjesnog i iskusnog vinogradara praktično jamči zdravo grožđe koje daje izvrsne rezultate. Okusom je vrlo karakteristična jer je istodobno krepka i svježa. Zbog toga njena vina gotovo nikad nisu tanka, u su pravilu bogatijeg i živog okusa. Može dati atraktivna svježa vina ali i velika i kompleksna odležana vina.
Stilski gledajući, kakva sve vina malvazija može dati i u kojim je stilovima prema vašem mišljenju najuspješnija?
Dva su stila podjednako uspješna: prvi je svježiji, u kojem je malvazija idealno svakodnevno vino, nenapadno a živo i bogato, savršena pratnja ribljoj kuhinji, rižotu i tjesteninama, dok je drugi stil duljeg dozrijevanja, godinu do dvije, u kojem malvazija, ukoliko nije izložena prevelikom utjecaju drva, razvija specifični i vrlo autentični sortni krepki okus. To su kompleksnija vina namijenjena sofisticiranijoj kuhinji.
Ostali stilovi također mogu biti vrlo interesantni, primjerice dulje maceracije i ekstremna dozrijevanja, a svakako su zanimljiva desertna vina od prosušenih bobica.
Koja su tla najpodesnija za malvaziju?
Svakako je najpodesnija bijela zemlja sa značajnim udjelom fliša i nešto gline u dubljim slojevima koja čuva vlagu.
Kakvu klimu malvazija najviše voli?
Izmjenu toplih dana i svježih noći, s umjerenom količinom padalina.
Može li malvazija postati veliko svjetsko vino?
Svakako može. Posjeduje sve odlike velikih vina: slojevitost, mineralnost kad dolazi s dobrih terena, potencijal za dugogodišnji razvoj i čuvanje.
Može li teran postati veliko svjetsko vino?
Svakako može i vinari moraju raditi na tome da to postane prepoznatljivo, kultno vino Istre. Najbolji terani stare fantastično. Prvih desetak godina tako dobro čuvaju boju i svježinu da im se ne može odrediti dob. Budući da nisu aromatski nametljivi u mladosti, kad ozbiljno ostare zapravo e ne mijenjaju puno, već samo razviju finesu i dubinu.
Koje su najveće prednosti i najveće mane uzgoja terana u Istri?
Specifičnost terana su visoke kiseline, što je ujedno blagodat i opasnost. Uzgojen na lošijim položajima ili prerano ubran na dobrima, uzvratit će preizraženom zelenom notom. Teranu uzgojenom na dobrim položajima, smanjenih prinosa i potpuno zrelom, kiseline su jamac ravnoteže i dugovječnosti kao u najboljih svjetskih vina.
Kako napraviti vrhunski teran?
Prvi faktor je lokacija. Treba odabrati adekvatan položaj, na dovoljnoj nadmorskoj visini kako bi se izbjegao utjecaj vlage i jutarnjin magli, osigurati južnu orijentaciju vinograda i prednost dati ‘’siromašnom” tlu. Drugi faktor je rad u vinogradu. Teran zahtijeva niže prinose, zelenu berbu i obradu grozdova. Treće, berba. Teran se bere potpuno zreo, tik pred početak sušenja bobica.
Je li teran iz starih vinograda nužno bolji od terana iz mlađih vinograda?
Nije nužno bolji, ali vrlo je vjerojatno da će stariji vinograd lakše podnositi izazovnije berbe jer se bolje prilagođava klimatskim promjenama. Za vrhunsku kvalitetu u mlađim nasadima potrebna je veća redukcija prinosa, jedan do tri grozda po čokotu.
Jesu li vrlo mali prinosi nužan preduvjet za proizvodnju vrhunskog terana?
Jesu. Mali prinosi u esencijalni.
Povijest Vinarija je utemeljena 2003. godine
Površina vinograda 22 hektara u vlastitom uzgoju, otkupljuju grožđe od kooperanata s još 5 hektara
Godišnja proizvodnja Oko 120 tisuća boca
Prosječna starost loza 25 do 30 godina
Najvažnija vina Svježa Malvazija, Malvazija Anno Domini, Teran Anno Domini, Teran Santa Elisabetta
