Prije godinu dana, britanska je vlada odlučila hobotnice dodala na popis osjetilnih bića koja će biti zaštićene prema novim zakonima o dobrobiti životinja, skupa s rakovima i jastozima. Podloga je bila znanstvena studija koju je naručila vlada, a koja je pokazala da hobotnice, rakovi i jastozi mogu iskusiti bol ili patnju.
U izvještaju stručnjaka stručnjaka na London School of Economics analizirano je 300 znanstvenih studija kako bi se procijenili dokazi o osjećajima životinja i zaključeno je da se glavonošci (kao što su hobotnice, lignje i sipe) i člankonošci (kao što su rakovi i jastozi) trebaju tretirati kao osjetilna bića. Kralježnjaci su već klasificirani kao osjetilna bića. Ta su istraživanja ponovno aktualna, u kontekstu širenja planova za otvaranje uzgajališta hobotnica.
Više od 75 svjetskih organizacija za zaštitu i prava životinja prošle je nedjelje prosvjedovalo protiv otvaranja prve svjetske farme hobotnica u Španjolskoj, pozivajući se upravo na britansku studiju. Index je citirao instruktora ronjenja i istraživača Velimira Vrzića, koji je ispričao kako je jednom vidio vršu sa četiri uhvaćene hobotnice i petu, slobodnu hobotnicu koja je krakovim dodirivala jednu zarobljenu. “Taj dirljivi prizor dokaz je njihove inteligencije”, tvrdi Vrzić.
O visokoj inteligenciji hobotnica već dugo postoji konsenzus među oceanolozima, riječ je o vrsti koja je preživjela stotine milijuna godina, ima strukturu mozga sličnu ljudskoj i genom koji se, kažu u znanstvenici, od našega razlikuje puno manje nego što bismo rekli po izgledu hobotnice. Nakon što su Španjolci pronašli metode uspješnog uzgoja hobotnica kao sve traženije namirnice iz mora, znanstvenici i aktivisti pojačali su upozorenja.
