S predsjednikom Vinistre Nikolom Benvenutijem razgovarali smo uoči održavanja ovogodišnje Vinistre, koja se poslije dvogodišnje pandemijske pauze vratila u stari termin drugi vinend u svibnju i na staro mjesto, porečku sportsku dvoranu Žatika. Vinistra je svakako najvažnija poslovna vinska manifestacija u Hrvatskoj, a gospodin Benvenuti u ovom je razgovoru naznačio da bi se uskoro mogla redovito početi održavati i Vinistra za turiste na otvorenom, koja je lani prošla iznimno uspješno.
Što znači povratak Vinistre na staro mjesto održavanja, u Žatiku? Zašto je to važno?
Nas vinare veseli povratak u porečku dvoranu, kao i činjenica da se naša izložba organizira u tradicionalnom terminu – drugom vikendu u svibnju. Tradicionalna kuća naše izložbe je Žatika. Vinistra je od samih početaka bila mjesto poslovnih susreta, vinskih radionica i dobre zabave, a u Žatiki sve to imamo na jednoj lokaciji.
Kako iz današnje perspektive gledate na lanjsku Vinistru, održanu na plaži?
Bio je to sjajno organiziran i posjećen događaj. Ljudi su se zaželjeli druženja i zabave pa je ljetna Vinistra na porečkoj Peškeri bila pun pogodak. Bila je novitet na vinskoj sceni, koncipirali smo je kao lifestyle event usmjeren na potrošače, za razliku od naše tradicionalne izložbe koja ima stručni karakter. Polučila je veliki uspjeh i potvrdila kako organizacija ovakve manifestacije na otvorenom može postati komercijalni event, a pri tom ne mislim samo na Poreč, nego i na druge atraktivne lokacije na istarskoj i hrvatskoj obali.
Razmišlja li se možda o smanjenom, ljetnom izdanju Vinistre namijenjenom turistima, s obzirom na ogroman interes posjetitelja prošle godine?
Definitivno. Ne bih želio obećati da će se ljetno izdanje Vinistre održati baš ove sezone s obzirom na veliki projekt u pripremi, ali svakako je u planu… Ako ne ove, tada već sljedeće godine.
Ove su se godine uveli stroži kriteriji ocjenjivanja vina. Možete li pojasniti kako je došlo do odluke o strožim kriterijima i što je cilj novog pristupa ocjenjivanju?
Po uzoru na najjača svjetska ocjenjivanja kontinuirano podižemo letvicu kvalitete istarskih vina. Osim toga želimo osnažiti kredibilitet ocjenjivanja i marketinšku vrijednost nagrada. Na ovogodišnjem međunarodnom ocjenjivanju vina i jakih alkoholnih pića i Svijetu malvazija, koje tradicionalno održavamo u travnju, mjesec dana prije Vinistre, uz najveći broj sudaca do sada – njih 70, uveli smo tri noviteta. Zlato mogu osvojiti vina s 90 i više bodova, prvi put imamo i platinum kategoriju za vina iznad 95 bodova, a uveli smo i Best in Show kategoriju za najbolje ocijenjenu malvaziju na svijetu. Veseli me da je prvu titulu Best in Show osvojilo baš istarsko vino.
Ove godine na Vinistru je došao rekordan broj uzoraka malvazija: govori li to o daljnjem rastu proizvodnje malvazije u Istri?
Ove je godine na Svijet malvazija stigao najveći broj uzoraka: 273 vina čak iz deset zemalja. To potvrđuje da je Vinistrino ocjenjivanje sve cjenjenije, ali i da proizvodnja malvazije iz godine u godinu raste. Naša je procjena da će se taj trend nastaviti zbog povećane potražnje. Naime, malvazija je definitivno najprisutnije vino u hrvatskim restoranima i jedino vino iz regije koje možete pronaći na vinskim kartama u svim boljim restoranima na području bivše države.
Što su glavni problemi vinske proizvodnje u Istri?
Rekao bih da su nam trenutno najveći problemi virusne zaraze vinograda za koje nema lijeka. Kad se to dogodi preostaje vam jedino zamijeniti postojeći vinograd novim. Kako se u tom slučaju pozornost usmjerava na restrukturiranje postojećih vinograda teško je ostvariti veliko povećanje vinogradarskih hektara u željenom roku. Ne bori se jedino Istra s ovim problemom. Nažalost, dijelimo ga sa svim vinskim regijama. Drugih većih problema nemamo. Istra jako dobro plasira svoja vina, što ne znači da se trebamo zadovoljiti postojećim stanjem. Naprotiv, sad je pravo vrijeme za jaki marketinški angažman i zauzimanje jače pozicije na inozemnom tržištu.
Koji su daljnji koraci Vinistre u promoviranju istarskih vina i dugoročnom unapređenju istarske vinske scene?
U protekle dvije godine uspjeli smo uspostaviti novi sustav Vinistre pa danas funkcioniramo kao moderna organizacija s jasnom strategijom i planom za naredno razdoblje. Najvažniji zadatak je kontinuirano ulaganje u podizanje kvalitete, jačanje identiteta i konkurentnost istarskih vina. Kako bismo ovo ostvarili između ostalog redovito održavamo edukacije naših vinara po pitanju vinogradarstva i podrumarstva te edukacije u vođenju vinskih tura i degustacija u vinariji s naglaskom na odnosu prema gostima. Primjerice nedavno smo organizirali studijsko putovanje na sajam Vinitaly kako bi upoznali naše vinare sa modernim trendovima u svijetu vinarstva. Također, snažnije smo angažirani u dovođenju eno-gastro novinara. Već smo ove godine na ocjenjivanju imali veliki broj vinskih novinara iz Poljske, Austrije, Mađarske…, organizirali smo i degustaciju s poljskim ugostiteljima, hotelijerima i distributerima, posjetili su nas i novinari nizozemskog vinskog časopisa Perswijn u čijem će posebnom izdanju istarska vina predstaviti na 11 stranica. Takvih akcija u budućnosti treba biti puno više.
Hoće li Istra zaista mapirati vinograde i uvesti hijerarhijski sustav posebno označenih položaja, istarskih “crua”?
To je u dugoročnom planu, vinograde ćemo mapirati na način da hijerarhija bude jednostavna i lako razumljiva krajnjem potrošaču. Time će istarska vina definitivno dobiti dodanu vrijednost i veću prepoznatljivost, što je u marketinškom smislu iznimno važno za nas vinare.
Je li prelazak na ekološki uzgoj jedan od budućih prioriteta istarskog vinogradarstva?
Definitivno. Ekologija nije više trend, ona je postala smjer, stil života i to ne samo na vinskoj sceni nego u svim branšama. To je pravac u kojem se kreće svijet. Današnji potrošači razmišljaju o proizvodima, zanima ih porijeklo, sastav, jesu li primjerice stolovi ili stolice od ekoloških materijala… U tom kontekstu ekološki proizvedena hrana i vino postali su imperativ. Sve više istarskih vinara razmišlja u tom pravcu što je jako dobro, s obzirom da su kupci s najrazvijenijih svjetskih tržišta ekološki sve osvješteniji pa su vina s ekološkim ili biodinamičkim certifikatom sve traženija.
Kakva je uloga istarske gastronomije i restoranske scene u afirmaciji istarskih vina?
Neprocjenjiva. Restorateri i hotelijeri su naši glavni ambasadori i cilj je rasti u sinergiji i zajednički podizati letvicu kvalitete. Prodaja vina u Istri temelji se na tri kanala – prodaji u vlastitoj vinariji, u HoReCa sektoru i putem maloprodajnih lanaca. Istarski vinari najviše vina, čak više od 80 posto, prodaju kroz prva dva kanala i u tom smislu restoranska i hotelijerska scena nam je iznimno važan partner.
Istarska vinska industrija velikim dijelom zavisi o turizmu. Je li realno očekivati da se u idućih nekoliko godina izvoz istarskih vina bitno poveća, kako bi se ta ovisnost smanjila?
Povećanje izvoza jedna je od strateških smjernica Vinstre. Kako raste prepoznatljivost istarskih vina tako raste i izvoz. Dinamika povećanja ovisit će o tome koliko budemo vješti u promoviranju i građenju brenda istarskih vina i izvan naših granica. To uključuje kontinuiran i sustavan rad i upornost i vjerujem da ćemo u tome i uspjeti.
