Naš tekst o lošim kolačima od kestena u slastičarni Vincek izazvao je velik interes i veoma mnogo komentara. Očigledno je da je zagrebačke publika osjetljiva na slatko i opravdano nezadovoljna gradskom slastičarskom scenom. Stoga smo odlučili sastaviti listu najboljih zagrebačkih slastičarni u modernoj Hrvatskoj, dakle od 1990. do danas. Lista je, nažalost, relativno kratka.
Prva slastičarna pastry chefa Roberta Hromalića i restoratera Davora Bienenfelda bila je sjajno uglancani Rolls Royce među svim zagrebačkim i hrvatskim slastičarnama, koje su ikad igdje otvorene. Time je u butikno uređenom prostoru držao šest do sedam vrsta maštovitih, tehnički virtuoznih i prelijepih kolača po cijenama od 40 do 60 kuna, što je 2017. bilo preskupo. Time je trajao kratko, ali je ušao u legendu.
Petra Jelenić otvorila je Mak na konac u prostoru gdje se danas nalazi Noelova pekarnica. Bio je to po mnogočemu pionirski projekt koji je postavio nove, vrlo visoke kriterije zagrebačkoj publici. Mak na konac postao je senzacionalno popularan. Gospođa Jelenić nije stigla ispeći dovoljno kolača ni za maloprodaju a kamoli za posebne prigode: torte za vjenčanja i rođendane morale su se doslovno naručivati mjesecima unaprijed. Pa ipak, Mak na konac nije bio dovoljno profitabilan. Vlasnici su neko vrijeme razmišljali o otvaranju nove, veće slastičarne u Dežmanovom prolazu, što se nažalost nije dogodilo. Mak na konac ugasio se prije skoro šest godina.
Dok su Orijent, jednu od najstarijih zagrebačkih slastičarni, vodile sestre Ildiza Tahiri i Šeherezada Sučević i njen suprug Ivan Sučević, Orijent je bio senzacionalan. Orijent je radio najbolji kesten pire i najfinije kolače od kestena koje je Zagreb ikad vidio. Sladoledi, osobito voćni, bili su još senzacionalniji. Kompleksni kolači znali su biti nadahnuti putovanjima obitelji Sučević-Ildizi svjetskim slastičarskom metropolama poput Istanbula, a jednostavni kolači, kremšnite ili savijače, bili su naprosto besprijekorni. Prije tri i pol godine sestre i gospodin Sučević otišli su u mirovinu. Novi je vlasnik od Orijenta napravio konfekcijsku slastičarnu s još jednom ekspoziturom na početku Petrinjske.
Slastičarna Horak utemeljena je 1929. godine. Horak u Ilici desetljećima je bio ugledna konzervativna zagrebačka slastičarska institucija. Početkom devedesetih Horak je otvorio atraktivan butik blizu Cvjetnog trga. Bila je to najambicioznija slastičarnica svog vremena u cijeloj zemlji. Jednog ljeta Horaku kraj Cvjetnog dogodilo se masovnije trovanje salmonelom. Brend se počeo nezaustavljivo urušavati. Slastičarnica u Ilici postala je neambiciozna i prosječna, da bi se naposljetku zatvorila. Danas Horak radi po narudžbi, kao svojevrsni dark kitchen.
Loša strana Hromalićeva Le Kolača jest uniformiranost formata većine njegovih kolača. Dobru stranu čine uzbudljivi okusi i superiorne tehnike. Jedva čekamo otvaranje velikog Le Kolača u Branimirovoj.
Ova cafe slastičarnica koja je oživjela Knežiju, nudi veoma lijepe, tehnički dobre i nutricionistički promišljene kolače, kojima katkad nedostaje wow faktor. Pastry chef Juraj Klepić koji je radio s Petrom Jelenić u Mak na Konac i s Robertom Hromalićem u Timeu, vjerojatno može još ambicioznije i bolje.
Jako mlada slastičarka Ruža Šimić u Zaprešiću priprema eterične, lagane, iznimno lijepe kolače koji trenutno spadaju među najuzanimljivije na zagrebačkom području. Trinity Sweets radi malo dulje od godinu dana. Nadamo se da će potrajati i da će ostaviti dublji trag na zagrebačkoj slastičarskoj sceni.
Piece of Cake zanatska je slastičarna, koja izrađuje minijaturne verzije klasičnih kolača: njihove mikro princes krafne apsolutno su neodoljive. Peace of Cake pokušao je s drugom lokacijom u Gotovčevoj ulici, no taj je lokal nažalost davno zatvoren.
