Skupina znanstvenika na Institutu za znanosti i tehnologiju u Okinawi (OIST) objavila je daje izumila “revolucionarnu metodu” koja omogućuje komercijalni uzgoj lignji. Tvrde da njihov sustav osigurava pouzdanju opskrbu što znači da bi mogao riješiti dio problema nestašice ribe. Lignje se masovno konzumiraju u Japanu ali već desetljećima ih nemaju dovoljno. S 733.594 tone godišnje koliko je bio na vrhuncu 1989, izlov je pao na 83.593 tone.
Lignji je malo zbog pretjeranog izlova i zagrijavanju mora. Vijest iz Okinawe je zanimljiva jer znanstvenici u cijelom svijetu već godinama pokušavaju razviti tehnologiju za uzgoj lignji. Smatralo se da je to nemoguće jer su lignje nepredvidljivi, agresivni morski mesožderi osjetljivi na strujanje vode, s kompliciranim životnim ciklusom i posebnim prehrambenim preferencijama. Ukrako, lignje ne mogu ni preživjeti a kamoli se razmnožavati u kavezima. U Okinawi, međutim, tvrde da imaju jeftinu i efikasnu metodu koja omogućava visoku stopu preživljavanja i izlijeganja lignji.
“Održavanjem jedne genetske linije lignji kroz deset generacija u vrlo ograničenim laboratorijskim uvjetima, pokazali smo da akvakultura lignji može funkcionirati sigurno”, rekao je voditelj istraživanja Zdeněk Lajbner za The Guardian, “Smatramo da nam je dužnost tako vrijednu tehnologiju ponuditi komercijalnim proizvođačima.”
Organizacije za zaštitu prava životinja i ekolozi, međutim, upozoravaju da je uzgoj lignji neodrživ jer zahtijeva izvlačenje i drugih morskih vrsta iz već prekomjernog ribolova, i korištenje nehumani praksi. “Nijedan japanski sistem akvakulture ni najmanje ne mari za dobrobit životinja,” tvrdi Chihiro Okada iz Japanskog centra za prava životinja, “Kako se poljoprivredni sustavi šire, životinje sve više pate. Održivost se neće postići jednostavnim nastojanjem da se ubere više i pojede više. Održivi uzgoj glavonožaca naprosto ne postoji.”
Ekolozi već neko vrijeme upozoravaju da se uzgoj hobotnica i lignji, ali i drugih morskih plodova, ne smije dopustiti jer bi njegovo omasovljenje za sobom povuklo stvaranje novih neravnoteža u moru. Traže da se sva takva istraživanja obustave i da se više promovira korištenje biljne hrane iz mora. “Osim toga, glavonošci su osjećajna bića, a zatvaranje takvih životinja u male farme neizbježno će im izazvati probleme,” upozorava Okada.
Prva komercijalna farma hobotnice iduće bi se godine trebala otvoriti na Kanarskim otocima. Hobotnice su posebno osjetljiva morska vrsta, u Velikoj Britaniji su ih službeno proglasili osjećajnim bićima. Vijeće za upravljanje akvakulturom, globalna organizacija za certificiranje uzgojene ribe, u listopadu je najavilo nova pravila o dobrobiti životinja nakon što je prihvatilo da ribe osježaju bol, stres i anksioznost.
Japanski znanstvenici tvrde da će njiohv projekt, koji je već izazvao veliki interes među uzgajivačima ribe, smanjiti pritisak na lokalne i globalne zalihe lignji i nastaviti pružati “zdravu, održivu morsku hranu japanskim potrošačima”. “Morski mesožderi u divljini ne moraju biti mesožderi u zatočeništvu,” kažu, “Poznajem zdrave mačke i pse koji su hrane veganski, a sve je jači i trend zamjene ribljih proteina biljnima u hrani za akvakulturu.” Većina veterinara ne slaže se ni s jednom od te dvije tvrdnje.
