Londonski restoran Flat Iron zaključio je da bi bilo baš cool da svoje goste prestane strašiti neizgovorljivim imenima sorti i nepoznatim regijama i da im na vinskoj listi naprosto napiše kakva vina naručuju: pa umjesto naziva vina i proizvođača na listi Flat Irona stoje opisi poput elegantni Bordeaux, vibrantni južnoafrički sauvignon blanc ili francuski mjehurići s dosta jabuke. Ovo rješenje izazvalo je žestoku raspravu na Twitteru. “Mislim da je za ogroman postotak ljudi ovo savršena vinska lista. Živimo li mi zapravo u zabludi?” pita se Master of Wine Rod Smith koji je podijelio vinsku kartu na Twitteru nakon posjeta restoranu.
I suspect that for a *very* large percentage of people this is the perfect wine list.
— Rod Smith MW (@RivieraWineAc) November 30, 2022
Are we all barking up the wrong tree? pic.twitter.com/udg9sWSCiE
Reakcije su potpuno podijeljenje. Dio tviteraša pozdravlja ovakvu vinsku kartu kao doprinos borbi protiv vinskog snobizma, dok svi koji se bave vinom, ili nešto znaju o njemu, misle da je odluka Flat Irona naprosto glupo afektiranje. “Kad je Bordeaux jeftiniji od Rioje ne želiš ga naručiti”, primijetio je vinski kritičar Simon J Woolf. “A što ako je Negroamaro preekstraktan, Picpoul kiselinska bomba, južnoafrički sauvignon tupast, Bordeaux zelen a Pinot Noir smolast?”pita jedan korisnik, “Riječi moraju nešto značiti čini mi se da ove na karti ne znače ništa.”
Na drugoj strani ima i ugostiteljskih profesionalaca i stručnjaka. Restorater Tom Fahey tvrdi da mu se sviđa jednostavnost i anonimnost Flat Ironova pristupa, dok vinski bloger Tom Lewis primjećuje da su samo brojke, bez oznake valute kraj vina dobar marketinški trik za poticanje potrošnje gostiju. Rod Smith je obavijestio raspravljače da je “elegantni Bordeaux” s Flat Ironove liste bio “savršeno pitak, a i mora biti s obzirom na cijene i marže koje se mogu iščitati s liste. Ljudi vole da drugi biraju za njih i s tog stanovišta ovo je odlična stvar.” Prema njegovu mišljenju, bitno je samo kome se vinska lista obraća. Iako ljudi sve više piju vino, i dalje ga ne proučavaju pa je za većinu gostiju restorana vinska lista i dalje pomalo zastrašujuća stvar. I to se neće tek tako promijeniti. Prema raznim istraživanjima, gotovo polovica ljudi misli da je rasprava i razmjena znanja o vinu za stolom “pretenciozna”. S druge strane, pokazalo se da lakše kupuju vino kad je opisano elaboriranim, emotivnim riječima.
Ljudi žele piti bez opterećenja pa makar to značilo da možda i neće uvijek izabrati najbolje za sebe. U tom smislu, pridjevi poput “sočan”, “voćan” i “elegantan” mogu biti praktični. No takav odnos prema vinu promašuje samu definiciju vina kao proizvoda. Vino nije napitak, nego proizvod s identitetom. U vinu se uživa na svim razinama ne samo u jednoj dimenziji njegova okusa, i gosti trebaju znati što piju, zašto piju određeno vino, odakle ono dolazi, što da očekuju od njega i što dobivaju za svoj novac. Vino se gostima može približiti na tisuće načina i nepretenciozni, neformalni načini su svakako visoko na listi. Ali sve osim propisne i poštene identifikacije vina je varanje kupaca i zaista jest glupa afektacija.