Mediji su jučer objavili kako su nadležne inspekcije obišle 10 distribucijskih centara prehrambene industrije, da su u svih deset pronašle ozbiljne nepravilnosti te kako će tone i tone neispravnog mesa biti uništene. Inspekcija su, ponovimo još jednom, samo konstatirale dugogodišnje stanje u masovnoj proizvodnji i prodaji hrane, ne samo u Hrvatskoj nego u većini europskih zemalja. Važno je, međutim, napomenuti da se takve prakse ne odnose samo na supermarkete već i na restoransku i hotelsku industriju: ovdje ne želimo ublažiti odgovornost samoposluživanja, ali zaista je značajno uočiti tipične obrasce manipulacije pokvarenom hranom koji prekoračuju ulazna i izlazna vrata vašeg svakodnevnog dućana. Stoga smo ovom listom pokušali kompilirati tipične,redovite, neukusne a katkad i opasne manipulacije raznih žanrova prehrambene i restoranske industrije.
1. Pretvaranje hrane s polica u hranu na toplim odjelima supermarketa
Općenito je poznato da se meso kojem ističeili je već istekao rok trajanja, često prebacuje u sekcije za kuhanu hranu, gdje se onda po niskoj cijeni kao gotovi gablec, ručak ili večera za van prodaje kupcima koji nemaju snage kuhati doma. Topli odjeli u samoposluživanjima često su , zapravo, privlačni depo hrane koja se u svježem obliku više ne smije pojaviti na policama.
2. Doručak u hotelu s četiri ili pet zvjezdica
Jedna od većih frustracija hrvatskih chefova jest proračun za doručak. I u pojedinim vrhunskim hotelima taj proračun iznosi tek petnaestak kuna po gostu. Što znači da se u kuhinju koja priprema doručke ubacuju svi najjeftiniji sastojci, uključujući hranu koja se za dan ili dva više neće smjeti koristiti.
3. Svadbe, promocije i druge svečanosti
Prije nekoliko godina neki članovi Kulta Plave Kamenice konzultirali su jedan five star hotelski lanac na jugu Hrvatske. Kontrolirajući zalihe buteljiranih vina, naišli su na desetke sanduka jednog dalmatinskog bijelog vina, koje je bilo teško oksidirano i posve nepitko. Inzistirali su da se to vino makne s bilo koje od desetak vinskih lista te hotelske grupe. Direktor hotela odmah je pristao, da bi zatim u zavjereničkom tonu kazao kako će, eto, to vino potrošiti na nekoliko skorašnjih svadbi. Kad je riječ o hotelskim grupama, isto načelo vrijedi i za hranu. Možete biti gotovo sigurni da na svadbama, promocijama i drugim masovkama u većini hotela baš nikad nećete dobiti vrhunski, dok ćete vrlo često dobiti trećerazredni ili zamaskirani pokvareni proizvod.
4. Izbjegavajmo švedske stolove
Kao što je Anthony Bourdain bio napisao u jednoj od svojih prvih knjiga, švedski stolovi, brunchevi, buffeti, kako god ih nazivamo, većini restorana služe da se riješe zaliha od prošlog tjedna. Na švedskim stolovima gotovo je nemoguće naletjeti na zaista dobru hranu.
5. Natrag u supermarkete
Kad kupujete meso u supermarketima, morate biti svjesni da usprkos deklaracijama možete kupiti nekoliko puta odmrzavano i smrzavano meso. Morate biti svjesni da nikad nećete doznati što se zapravo nalazi u paketiću mljevenog mesa koji ste upravo ubacili u košaricu. Morate znati da je mljeveno meso puno osjetljivije na kvarenje od cijelih komada mesa, i morate znati da je perad, osobito piletina koju jeftino plaćate, zapravo najnezdravije meso koje možete zamisliti, zbog goleme količine nezdravih sastojaka kojima se šopaju pilići. Gori su jedino razni pileći derivati poput medaljona ili kobasica koji,kao što smo već napisali, sadrže goleme količine soje.
Mesna industrija nije dobra industrija, naprosto zato što je nemoguće postići masovno prihvatljivu cijenu mesa uz poštovanje minimalnih gastronomskih i zdravstvenih standarda. To je činjenica s kojom se svi moramo što prije suočiti. Jedino kupci mogu izvršiti dovoljno snažan pristisak na mesnu industriju, ne kupujući njene proizvode, da bi ona počela dizati svoje kvalitativne i higijenske standarde. Inspekcijski nalazi samo nas, iz dana u dan, upozoravaju da jedmeo opasni trash, ali inspekcije ne mogu promijeniti situaciju dok je god većini Hrvata lakše kupiti piletinu u supermarketu nego čekati u redu za srdele na ribarnici.
