Graševina je najraširenija hrvatska vinska sorta. Premda se uzgaja u mnogim zemljama srednje i istočne Europe, od susjedne Slovenije, sjeverne Italije , preko Austrije i Mađarske, do Rumunjske i Kosova, Hrvatska ima pravo tvrditi da je graševina naša autohtona sorta.
U Grape Wines, magnum opusu Jancis Robinson iz 2012. godine, poglavlje o toj sorti izašlo je pod nazivom Graševina, dakle pod hrvatskim imenom a ne pod talijanskim riesling italico, njemačkim welschriesling ili slovenskim laški rizling. Jancis Robinson i njeni suradnici smatraju da graševina najvjerojatnije potječe iz istočne Hrvatske.
Drugo, Hrvatska je najveći proizvođač suhe graševine u Europi. Graševina je, dakle, esencijalna sastavnica hrvatskog vinskog identiteta, baš kao malvazija i plavac (slijede pošip, tribidrag, teran, babić i grk).
Stoga je logično i pohvalno što predstavnici udruge Graševina Croatica zajednički nastupaju na ProWeinu u Düsseldorfu, jednom od najvećih svjetskih vinskih sajmova, koji počinje sutra.
Hrvatska vinska industrija treba koristiti sve takve smotre da bi što snažnije promovirala svoje najvažnije sorte i vinske brendove, bilo da se to radi pod egidom HGK kao u slučaju Graševine Croatice, ili samostalno kao u slučaju Vinistre. Hrvatska vina moraju pokušati izaći na svjetska tržišta.
Hrvatska vina mogu izaći na svjetska tržišta tek kad Hrvatska postane prepoznatljiva vinska zemlja, kao što je to danas Austrija koja je, međutim , prije tridesetak godina imala upravo katastrofalan vinski imidž. Borba za međunarodnu afirmaciju najvažnijih autohtonih sorti i vinskih regija jedan je od preduvjeta za pretvaranje Hrvatske u internacionalno prepoznatljivu vinsku zemlju. Stoga se nastup Graševine Croatice na ProWeinu može pokazati prilično značajnim.
