Ured Europske komisije za borbu protiv prijevara (OLAF) i Zajednički istraživački centar (JRC) u četvrtak su objavili rezultte velike istrage o kvaliteti meda koji se uvozi u Europsku uniju. Istraga je utvrdila da je gotovo 50 posto meda koji ulazi na EU tržišta krivotvoreno. Od 320 uzoraka nasumično uzetih od studenog 2021. do veljače 2022. 46 posto bile su patvorine, bazirane na šećernim sirupima od riže, pšenice ili šećerne repe.
Europski propisi zabranjuju bilo kakve aditive u medu. Budući da je 46% analiziranih uzoraka lažno, može se sa sigurnošću reći da je značajan udio meda koji se konzumira u Europi lažan. “Sa 175.000 tona uvezenog meda godišnje, Europa je drugi najveći svjetski uvoznik meda nakon Sjedinjenih Država”, piše Le Monde. Najviše lažnog meda dolazi iz Kine (74%) i Turske (14 od 15).
Sav med uvezen preko Velike Britanije označen je kao “nesukladan”, a došao je iz Meksika, Ukrajine i Brazila. Velik dio meda uvezenog iz zemalja izvan EU za koje je JRC utvrdio da su krivotvoreni, ostaje neotkriven i prodaje se na tržištu EU, utvrdila je istraga. Izvješće je potvrdilo sumnje potrošačkih udruga i europskih domaćih pčelara koji se bore s mračnom nelojalnom konkurencijom.
S obzirom na broj slučajeva prijevare, potrošačka udruga Foodwatch opisala je europsko tržište kao “šuplje sito”.
“Od 123 izvoznika meda u Europu, za 70 se sumnja da su krivotvorili svoje proizvode, a od 95 provjerenih europskih uvoznika, dvije trećine su pogođene barem jednom sumnjivom serijom”, piše L’Essentiel. Do danas, “44 distributera i proizvođača u EU je istraženo i sedam ih je sankcionirano”, upozorava OLAF. Od 21 uzorka uzetog u Francuskoj, samo su četiri bila pravi med, u Njemačkoj, koja generira trećinu europskog uvoza, polovica od 32 analizirana uzorka bila je sumnjiva.
Osim najčešćeg lažiranja dodavanjem šećernih sirupa, izvješće upozorava na prisutnost aditiva i bojila te krivotvorenje informacija o sljedivosti. “Med prirodno sadrži šećere i, prema zakonu EU-a, mora ostati čist: ne smije se umjetno dodavati voda ili jeftini šećerni sirupi za povećanje volumena”, navodi OLAF. Važno je da ostanemo oprezni kako bismo uočili svaku zlouporabu”, rekao je Ville Itala, direktor OLAF-a. “Pronašli smo i primjere naljepnica koje navode lažno podrijetlo proizvoda. Nepoštena praksa obmanjuje potrošače i stavlja u nepovoljan položaj poštene proizvođače pred nelojalnom konkurencijom.”
Foodwatch tvrdi da činjenica da je toliko krivotvorenog meda dospjelo do potrošača pokazuje slabost službenog testiranja. Europski potrošači već godinama kupuju lažni med u supermarketima, a da za to nisu ni znali”, rekla je Ingrid Kragl iz Foodwatcha. “Nacionalne kontrolne službe, ali i privatni laboratoriji, nisu uspjeli otkriti prijevaru jer su njihova sredstva nedostatna.”
Glavni kupci meda proizvedenog u svijetu su Europa i Sjedinjene Američke Države. Europska unija ima oko 612.000 pčelara i 18 milijuna košnica koje proizvode oko 280.000 tona meda godišnje, uz pčelinji vosak, pelud, matičnu mliječ i propolis. Dok EU stručnjaci ne misle da krivotvoreni med predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje, pa zato ne sankcioniraju krivotvorine, jeftini sadržaj stvara nelojalnu konkurenciju poljoprivrednicima koji slijede pravila o čistoći meda.
