Baranjsko Zlatno brdo spada među najuspješnije debitante u modernoj povijesti hrvatske vinske industrije. Zlatno brdo utemeljeno je prije malo više od dvije godine, a već je 2022. osvojilo zlatnu medalju i 96 bodova na Decanterovim Svjetskim nagradama s originalnom kupažom Gold Cuvee, napravljenom u tipičnom alzaškom stilu.
Gold cuvee ima bogatu, uljastu teksturu, intenzivan bouquet i lagani ostatak šećera, koji ga čini raskošnim i ekstremno hedonističkim. Uostalom, Gold cuvee kupaža je rizlinga, chardonnaya, sivog pinota i traminca, što znači da sadrži tri tipične alzaške sorte. Iza Zlatnog brda stoje Goran Matijević, koji nije profesionalni vinar i vinogradar, i njegova kćerka Ana.
Matijević je dugo godina radio u Hrvatskim šumama. Zatim je počeo uvoziti tešku mehanizaciju, što se pokazalo profitabilnim, pa je odlučio uložiti novac u vino. Matijević je, zapravo, jedan od više novih hrvatskih vinara s uspješnim menadžerskim backgroundom, baš poput vlasnika Bastiàna i vlasnika Royal Hilla. Sama činjenica da uspješni poslovni ljudi odlučuju ulagati ozbiljan novac u vinsku industriju govori o potentnosti vinske scene u Hrvatskoj.
Zlatno brdo zamišljeno je kao butikna vinarija. Gospodin Matijević ne kani proizvoditi više od 40 do 50 tisuća boca, i ne kani previše širiti vinograde. Njegov gator u Zmajevcu, selu u kojem se prije Drugog svjetskog rata gotovo svako domaćinstvo bavilo profesionalnim vinogradarstvom, pitoreskno je mjesto s autentičnim lokalnim ugođajem, koje će se, naravno, uskoro povećati i modernizirati, u skladu sa zahtjevima suvremene vinske proizvodnje.
Vinarija Zlatno brdo počiva na tri žanrovske premise. Prvo, tu su posebna vina poput Gold cuveea ili izvrsnog predikatnog Sivog pinota. Nadalje, Zlatno se brdo kao i svi u Baranji bavi proizvodnjom graševine, u svježe i odležane. Odležana Graševina iz 2018. godine lani je na Decanterovim Svjetskim nagradama osvojila brončanu medalju.
I treće, važno je da se Zlatno brdo želi koncentrirati na crna vina. U njihovim smo podrumima kušali nekoliko odličnih caberneta, a Cabernet sauvignon iz 2017. koji nije proveo ni jedan dan u drvu, precizno iskazuje tamne voćne arome i tanični karakter sorte. Baranja je, prirodno, zemlja crnih vina, baš kao i susjedni Villany. Goran Matijević to je odmah razumio, pa za ovu godinu priprema još najmanje dva ambiciozna crna vina: “U 2023. na tržište izlazimo s Cabernet sauvignonom iz drva, i sa crnim cuveeom sastavljenim od cabernet franca, cabernet sauvignona i merlota. Zanimljivo je da smo u prosincu 2022. ostali bez Cabernet sauvignona iz inoksa, što sugerira da baranjski caberneti mogu postati prilično popularni,” kaže vlasnik Zlatnog brda.
Činjenica da je prvi CS Zlatnog brda rasprodan svejedno čudi, jer Zlatno brdo kao nova vinarija, nije bilo povezano s velikim distributerima. “Morali smo puno raditi na izravnoj prodaji, jer nismo imali gotovo nikakav prolaz kod etabliranih distributera. Poučeni tim iskustvom, i u ovoj ćemo godini puno pažnje pokloniti suradnji s ugostiteljima i hotelijerima.” Praksa direktne prodaje, koja nije karakteristična samo za Zlatno brdo, zanimljiv je fenomen na hrvatskoj vinskoj sceni. Restorani se okrupnjuju u grupe kako bi smanjili troškove. Restoranske grupe sve češće ulaze u izravne pregovore s vinarima, pa kupuju veće količine vina pod prilično povoljnim uvjetima. To se vino uglavnom plaća unaprijed, pa su zadovoljni i restorateri, koji dobivaju
vina po dobroj cijeni, i vinari koji odmah dobiju novac. Isto može vrijediti i za hotelijere, kojima su potrebne još veće količine. Goran Matijević, kao i direktori Royal Hilla, tek godinu dana starije vinarije, precizno uočava određene važne probleme u strukturi i performansama hrvatske vinske industrije: “Mislim da se u Hrvatskoj proizvodi mnogo vrlo dobrih pa i odličnih vina. Međutim, jasno je da nam nedostaje brendiranje Hrvatske kao vinske zemlje. Nedostaju nam organizirani nastupi na tržištima drugih država. I naše najveće vinarije premali su igrači za bilo kakvu europsku ili globalnu tržišnu utakmicu,” smatra vlasnik Zlatnog brda.
Zlatno brdo u idućem će razdoblju modernizirati vinariju, predstaviti tržištu nova vina, vjerojatno osvojiti još nekoliko međunarodno vrijednih medalja i sasvim će sigurno postati prepoznatljiv brend u hrvatskim okvirima, jer su vina zaista dobra, vlasnik vinarije točno zna što radi i što želi postići, a za redizajn i brendiranje zaduženi su Bruketa&Žinić&Grey.
Osim toga, moguće je da Zlatno brdo postane prestižna, butikna etiketa jednog većeg vinskog projekta, o kojem se tek razgovara. No najveći doprinos koji nove vinarije s investitorima iz menadžerskog backgrounda mogu dati hrvatskoj vinskoj industriji jest efikasan poslovni pristup vinogradarstvu i vinarstvu. Poslovni ljudi, koji jako vole vino i u vinu vide priliku za zaradu a ne hobi, lako uočavaju pogreške u funkcioniranju hrvatskog vinskog sektora, i voljni su ispravljati te pogreške. Nova generacija “menadžerskih” vinskih kuća utoliko može značajno unaprijediti nacionalnu vinsku scenu.
