Novi način života na koji su nas natjerale sigurnosne mjere protiv širenja korone virusa, promijenile su mnoge navike. Ekonomska kriza koja se najavljuje kao posljedica, promijenit će ih još više. Problem je u tome što ni restoranska ni prehrambena industrija, kao ni druge, u ovom trenutku ne znaju koje ćemo od epidemijskih navika zadržati, koje odmah zaboraviti, niti kako će kolektivno iskustvo epidemije utjecati na vrijednosni sustav i ponašanje potrošača u budućnosti.
Prva istraživanja koja izlaze pokazuju da smo po mnogim pitanjima vjerojatno previše pesmistični, jer ljudi jedva čekaju da se vrate normalnom životu. Jedno od trenutno citiranijih istraživanja provela je agencija za istraživanje tržišta AMG Global. Prema tom istraživanju, fokusiranom na prehrambene navike, čini se da će pandemija korona virusa imati trajni utjecaj na navike potrošača Među najvažnijim rezultatima su ovi:
Istodobno, istraživanje koje je u Italiji provela jedna tamošnja agencija, pokazuje da gotovo 50 posto ispitanika sanja dan kad će moći otići van na večeru. U Francuskoj, u istraživanju agencije Api & You čak 84 posto ispitanika tvrdi da će čim se ukinu mjere nastaviti jesti vani kao i prije, slični rezultati su i u Španjolskoj. Naravno, riječ je o zemljama s razvijenom restoranskom kulturom, ali mnogi restorateri, kao i istraživači tržišta, uvjereni su da će se ljudi vrlo brzo htjeti vratiti u restorane, barove i kafiće, prvenstveno zbog osjećaja slobode i boravka među ljudima nakon duge izolacije. Što se sklonosti potrošača tiče, one bi se uslijed iskustva pandemije i samoizolacije također mogle promijeniti. Stručnjaci trenutno predviđaju pet glavnih trendova.
Oko 32 posto ispitanika u istraživanjima izjavilo je da nakon pandemije planiraju manje jesti vani nego prije. Iskustvo kuhanja kod kuće za mnoge je počelo prisilno, ali su ga prihvatili i vidjeli prednosti kućne kuhinje. Uz to ide i nova sklonost jednostavnim, tek skuhanim jelima koja se bitno razlikuju od hrane u restoranima i fast food lokalima. Iako ih sada navode kao preferenciju, stručnjaci misle da kućne večere neće ugroziti izlaske u restorane, već će biti novi izbor za ljude koji su ranije kompulzivno jeli vani.
Mnogi Michelinovi chefovi u intervjuima koje ovih dana daju naglašavaju važnost povratku bazičnim jelima, casserolima, pečenjima, varivima, ekonomičnim jelima koja vrednuju sezonske i hranjive namirnice, naglašavaju važnost proizvodnje hrane, dakle OPG-ova i poljoprivrede više nego kuharske bravure, sugeriraju sigurnost i okupljanje oko stola, svima su poznata a opet se mogu izvesti kao vrhunska kuhinja.
Svaka kriza u povijesti donosila je novu trezvenost u prehrani, a s njom i masovniju potragu za zdravom svježom hranom. Mi već imamo cijelu industriju takozvane zdrave prehrane, koju će pandemija korona virusa dodatno potaknuti, smatraju istraživači, ali u novim smjerovima. Predviđaju da će veći fokus biti na utjecaj hrane na imunitet i zdravlje izgled i usporavanje starenja.
Novi trendovi zdrave prehrane, pokazuju odgovori ispitanika u anketama, morat će se ozbiljno fokusirati na sigurnost hrane, posebno na higijenu. Prije epidemije, kupci su tražili ikonografiju prirodne prehrane i održivosti: hrpe povrća u drvenim kašetama, mrkve pune zemlje, trgovine koje prodaju robu u rinfuzi…Sada se predviđa ponovni rast popularnosti uredno pakirane hrane koja sugerira higijenu i sigurnost. Dizajneri hrane i ambalaže imaju novi izazov.
Prvi motivator koji istraživači navode za ovaj trend je psihološki. Izvorom ove pandemije proglašena je tržnica u Wuhanu. Snimke s azijskih tržnica pokazale su brutalniju stranu onoga što smatramo egzotičnom hranom; hrpe životinja koje se na zapadu ne jedu, uvjete koji se na zapadu smatraju nehigijenskima i slično. Svi su vidjeli prizore s tih tržnica i malotko više ima romantičnu predodžbu o njima. Drugi motivator je tehnički. Usporeni povratak međunarodnog transporta i strože sanitarne kontrole mogle bi povećati cijenu uvozne robe i smanjiti joj isplativost, a ponovno otkrivanje lokalnih namirnica koje prati svaku krizu automatski na neko vrijeme smanjuje interes za egzotiku. Restorateri i chefovi također predviđaju povratak potražnje za lokalnim kuhinjama i okusima, manje wagyua, više domaće govedine, patki i svinjetine.
