Suosnivač Surf’n’Friesa Andrija Čolak na svom Facebook profilu objavljuje ubojito precizne kritike hrvatske poslovne kulture. Ta preciznost posljedica je vrlo osobnog iskustva. Surf’n’Fries je najuspješnija hrvatska međunarodna franšiza, firma koja, deset godina nakon što je “ponovno izmislila pržene krumpiriće,” danas posluje u više od 20 zemalja. Nedavno su ušli u Australiju, testiraju lokale u velikim ruskim kino lancima i pripremaju ulazaku Gruziju, Jordan i Meksiko. Što znači da Čolak osim u Hrvatskoj, u ovom trenutku operativno posluje na dvadeset različitih svjetskih tržišta.
To iskustvo postalo je baza je za njegov novi biznis. Ovih dana na tržište je izišla Colak Franchise Consulting Group, tvrtka koja nudi kompletnu uslugu razvoja franšiza. “U Hrvatskoj ima odličnih koncepata ali uvjeti poslovanja toliko su loši da tvrtke koje ih razvijaju same nikad neće dovoljno ojačati da iziđu na vanjska tržišta. Želim pomoći poduzetnicima da si kroz franšiziranje otvore put na svjetska tržišta i da tako pokušamo prekinuti ovaj status quo koji uništava hrvatsku ekonomiju, “kaže Čolak.
Franšiziranje je jedna od najbrže rastućih industrija na svijetu. Pola sve svjetske maloprodaje odvija se preko franšiza. Kad se spomene franšiza obično pomislimo na gigante poput McDonald’sa, ali franšizno tržište danas sve više pokreću manji igrači, s inovativnim konceptima i novim poslovni modelima. Popularnost franšiziranja uvelike je posljedica upravo te potrebe za demokratizacijom tržišta. Franšiziranje spušta ulazni prag na tržište za manje firme s dobrim proizvodima, omogućava sinergiju u investicijama i menadžmentu, crowdsourcing znanja o različitim lokalnim tržištima i brzo skaliranje.
Drugim riječima, dobri franšizni modeli šire dobre proizvode do publike u cijelom svijetu, prevazilazeći paradokse lokalnih poslovnih mentaliteta i dominaciju tradicionalnih etabliranih brendova.
U inbox Kulta Plave Kamenice sve češće dobivamo obavijesti brendova koji traže franšizere u Hrvatskoj. Partnere upravo traže osnivači popularnih slovenskih burger barova Lars & Sven, svake godine u Hrvatskoj se pojavi barem jedan popularni brend kozmetike ili odjeće koji na mikrotržišta poput našeg bez franšize vjerojatno ne bi nikad došli.
Taj je proces nažalost jednosmjeran. Hrvatske uspješne franšize koje su se uspješno proširile, lokalno ili vani, mogu se nabrojati na prste jedne ruke. Zašto je tako, kako se može promijeniti, zašto bi franšizni modeli bili dobra opcija za hrvatske firme i kakvu ulogu u svemu tome želi odigrati Colak Franchise Consulting Group, u utorak smo razgovarali s njenim osnivačem Andrijom Čolakom.
Vaša franšiza Surf’n’Fries odlično ide, trenutno ste na 20 tržišta na četiri kontinenta i još se širite. Zašto ste pored toliko posla baš sada odlučili otvoriti tvrtku za konzalting u franšiziranju?
Jer vidim da postoji potražnja. Zadnjih šest mjeseci javilo mi se osam osnivača koji razmišljaju o franšiziranju svojih brendova i traže pomoć, a time se u hrvatskoj nitko ne bavi. Ljudi su prepušteni sebi. Vjerujem da s 10 godina iskustva u franšiziranju koliko imamo sa Surf’n’Fries, možemo pomoći na pravi način.
Zašto ste se fokusirali na hrvatsko tržište?
Moj glavni motiv je tvrtkama ponuditi način da iziđu na strana tržišta. Nije problem u hrvatskim konceptima, nego u konceptu hrvatskog tržišta i poslovnom mindsetu. Za uspješno franšiziranje poslovni model ponekad je bitniji od samog proizvoda. Dosta pokušaja franšiziranja iz Hrvatske propadalo je upravo zbog pogrešnog poslovnog modela.
Što mislite pod pogrešnim poslovnim modelom i mindsetom?
Osnovne pretpostavke za uspješno franšiziranje su iskrena spremnost na suradnju i pomaganje partnerima u rastu, čvrsta standardizacija poslovanja i transparentnost.
U hrvatskoj poslovnoj kulturi, kao što znamo, prevladava ego trip, zapravo nesigurnost u vlastite ideje i procese koja sprečava otvoreno dijeljenje znanja i suradnju. O netransparentnosti ne trebamo ni govoriti, a standardizacija poslovanja je poseban problem. Ta nedorečenost u svemu, labavost, namjerna nejasnoća koja se kod nas ostavlja kao neki budući prostor fleksibilnosti, zapravo nema veze s fleksibilnošću i ozbiljno blokira razvoj biznisa u Hrvatskoj. Kad prodajete franšizu, vi zapravo radite u sinergiji sa svojim franšizerima i vaše poslovanje mora biti jasno, primjenjivo i transparentno. Na reguliranim tržištima poput američkog, osnovni dokument za potpisivanje franšize je takozvani FDD, Franchise Disclosure Document u kojemu je naveden svaki detalj o poslovanju, jer onaj koji kupuje franšizu mora znati što kupuje. Standardi poslovanja jasno su postavljeni i dosljedno se provode. Zato vjerujem da bi franšizna industrija, osim što bi pomogla izlasku kvalitetnih hrvatskih brendova na svjetsko tržište, izliječila i mnoge slabosti hrvatskog tržišta.
Je li potreba za prevladavanjem takvih ograničenja svugdje razlog zašto franšizni modeli danas toliko rastu?
Glavni razlog popularnosti franšiznih modela je njihova dokazana efikasnost. Osamdeset posto novootvorenih poslova propadne u prvih pet godina. Nasuprot tome, 90 posto franšiznih koncepata preživi i posluje uspješno. Investicija je manja, a puno sigurnija, jer franšiza se širi tek nakon što se pokaže da poslovni model funkcionira na tržištu i kad su početne greške ispravljene.
Je li uspješnost nekog hrvatskog koncepta na našem tržištu dovoljna da bi on bio uspješan kao međunarodna franšiza?
Onaj tko održi uspješan i profitabilan koncept u uvjetima poslovanja u Hrvatskoj prošao je takav test, da ne samo da može uspješno franšizirati biznis vani, nego će mu to možda biti lakše nego raditi ovdje. S tradicionalnim modelima, međutim, hrvatske firme gotovo da nemaju šanse za izlazak na strana tržišta. Surf’n’Fries nikad ne bi postao ono što je danas da ga nismo uspješno franšizirali vani. U Hrvatskoj nema ni ozbiljnog investicijskog kapitala ni uvjeta za snažan rast inovativnih novih koncepata.
Koja su najjača franšizna tržišta?
Amerika apsolutno, tamo je 40 posto retaila franšizno, franšizna industrija radi nevjerojatnih 674,3 milijardi dolara godišnjeg prometa, osigurava 7,6 milijuna radnih mjesta i donosi 2,5 posto BDP-a. Azija svakako, na Novom Zelandu jedno od 20 ranih mjesta otvara se u franšiznoj industriji. U Europi dosta raste Velika Britanija, ali ostatak EU dosta kaska i za Amerikom, a posebno za Meksikom koji je u ovom trenutku daleko razvijenije franšizno tržište od Europe. Istočna Europa posebno je slaba ako govorimo o lokalnim franšizama koje su uspješno izišle na strana tržišta.
Ima li smisla franšizirati lokalno, recimo u Hrvatskoj ili regiji? Stalno se govori kako Hrvatskoj nedostaje inovativnih brendova ulične hrane, cafea i slično.
Hrana zapravo čini tek tridesetak posto svih franšiza. U Hrvatskoj lokalne franšize za hranu imaju smisla na nekim vrstama lokacija, recimo onima vezanima uz turističku sezonu. Tu ima kapitala i može se postići dobra maloprodajna cijena. Cjelogodišnje lokacije, osim možda u Zagrebu, pokazale su se kao dosta loša opcija. S druge strane, u Hrvatskoj se kroz manje modele poput mikrofranšiza uspješno može franšizirati puno drugih poslova. Danas se franšizira sve od knjigovodstvenih servisa do IT usluga, i to bi mogla biti dobra opcija i za one hrvatske poduzetnike koji se žele širiti i za one koji žele pokrenuti posao s manje troškova. Naravno, puno bolje šanse imat će oni koji uspiju izići na vanjska tržišta.
Zadržimo se još malo na hrani, jer nas to prirodno najviše zanima. Koji su najvažniji trendovi u franšiznoj industriji hrane?
Na cijelom se tom tržištu događa veliki pomak, trendove diktiraju milenijalci. To znači digitalizaciju, vidjeli smo još na primjeru McDonald’sovih digitalnih kioska kako digitalne aplikacije kod mlađe publike generiraju veći promet nego direktni kontakt s prodavačima. Tradicionalni casual i fast food restorani gdje se hrana poslužuje za stolovima imaju veliki pad ove populacije. Traže se inovativni koncepti koji omogućavaju jako brzi servis, takeout i jedenje “u hodu”. Jako je važna individualna prilagodba, morate imati koncept koji omogućava ljudima da si lako sami slože kombinacije koje vole. Veganska hrana je sve popularnija, ali to moraju biti ukusna jela s dobrim sastojcima. U Aziji jako raste potražnja za jelima s europskim štihom koja se mogu pripremati i prodavati na kioscima. Ukratko, jednostavnost, inovativnost i odličan brending.
Što treba imati na umu vlasnik brenda koji razmišlja o franšiziranju?
Prvo pitanje koje si čovjek treba postaviti jest može li se njegov koncept opisati u jednoj rečenici. Stvar treba biti jasna i svugdje razumljiva. “Naš brend prodaje najbolju kavu na svijetu.” To je to. Proizvod koji izlazi na međunarodno tržište mora biti ekspertno brendiran, mora biti konkurentan u svakom segmentu. Osnovni koncept mora biti standardiziran i ne smije se mijenjati, ali treba imati elemente koji se mogu prilagođavati lokalnoj publici.
U Surf’n’Friesu, recimo, možemo prilagoditi umake ukusima publike u različitim zemljama, možemo prilagođavati i neke detalje menija, ali krumpirići i osnovni koncept menija isti su u cijelom svijetu. Poslovni model mora biti profitabilan i održiv. Treća ključna stvar su uvjeti franšiziranja. Pozicioniranje cijene tantijema jedna je od najčešćih grešaka koju franšizeri rade u početku. Tantijemi nose 4 do 7 ukupnih prihoda franšize, i jedan posto čini ogromnu razliku.
Pravni dio je presudan i treba ga odraditi temeljito. Kad smo pokretali Surf’n’Fries franšizu nitko u Hrvatskoj nije znao napisati ugovor o franšiziranju, a propusti u pravnom dijelu mogu stvoriti ozbiljne probleme. Tu smo naučili mnogo. Na kraju, treba dobro procijeniti partnere. Financijska stabilnost kupca franšize izuzetno je važna, u to smo bolno uvjerili na svojoj koži. Franšizni brokeri mogu biti odlična opcija, nas su uveli na tržišta koja smo mogli samo sanjati, ali oni samo implementiraju,. što znači da rade samo s potpuno razvijenim franšizama.i ne uzimaju franšize koje nisu potpuno razvijene.
Koliko se razlikuje razvoj lokalne i globalne franšize?
Nema razlike. Mogu se dogovarati drugačiji uvjeti, ali koncept bi trebao biti identičan.
Pokrenuli ste full servis firmu za pomoć u franšiziranju domaćih brendova. U čemu točno možete pomoći?
Naš tim može odraditi proces od početka do kraja. Besplatno procjenjujemo koliko je neki koncept pogodan za franšiziranje. Radimo kompletan brending, kompletnu standardizaciju arhitekture lokala, rješavanje pravnog dijela franšize uključujući intelektualno vlasništvo za cijeli svijet što je posebno važno jer je riječ o srcu franšize, možemo spojiti franšizere s jakim franšiznim brokerima, pomoći u logistici i distribuciji i odraditi marketing i community management, sve do strateškog savjetovanja već raširene franšize, jer tržište se brzo mijenja i koncepti se moraju vješto reinventati..
