Premda državne i lokalne vlasti, i promotivno usmjereni mediji tvrde suprotno, Hrvatska još nije postala gastronomska turistička destinacija. Prevelike naše turističke zone i dalje su, gastronomski gledajući, potpuno nezanimljive ili prilično nerazvijene bez zaista ozbiljnih restorana kojima bi se gosti poželjeli vratiti i koji čine pojedinu destinaciju prepoznatljivom. Na ovoj smo se listi crnih točaka naše gastronomije držali samo Jadrana kao uvjerljivo najvažnijeg turističkog dijela naše zemlje: da smo se bavili i kontinentalnom Hrvatskom, rezultati bi nažalost bili mnogo lošiji.
Popis crnih točaka kreće se od sjevera prema jugu
1. Otok Cres
Cres spada među najljepše hrvatske otoke, s nevjerojatnim prirodnim potencijalom, zanimljivom i dugom poviješću te je samo dvadesetak minuta plovidbe trajektom udaljen od kopna. Osim toga, taj je otok stanište jedne od najprepoznatljivijih hrvatskih delikatesa – creske janjetine. Na Cresu se također proizvodi izvrsno maslinovo ulje. Pa ipak, na Cresu nema ni jednog ozbiljnog restorana. Nešto nade ulijeva red malih gostinica u Valunu koje uglavnom drže svježu ribu, gdje idilični ambijent određen neposrednom blizinom čistog mora smanjuje bilo kakve druge aspiracije dobro raspoloženih gostiju.
2. Crikvenička rivijera
Osim nekoliko hotelskih pokušaja poput jednog ambicioznog restorana u zlosretnom hotelu Novi Resort, cijelo dugačko područje Crikvenice, Selca, Dramlja i Novog Vinodolskog već više od deset godina nema baš niti jedan lokal zaista vrijedan pažnje i vožnje. Najvažniji kulinarski događaji u tim mjestim su razne ribarske fešte koje se redovito održavaju u srpnju i kolovozu. Što je posve neobično, s obzirom na relativnu blizinu opatijske rivijere koja spada među najjače gastrodestinacije u zemlji.
3. Otok Pag
Pag se može pohvaliti Boškincem, koji je još prije skoro dva desetljeća postavljao standarde visoke gastronomije na obali, i koji je i danas relativno ozbiljan i ambiciozan. Međutim, osim Boškinca, na Pagu nema ni jednog restorana nacionalnog, a kamoli internacionalnog značaja, što je prilično nevjerojatno s obzirom na golem broj gostiju kao i na činjenicu da je Pag sretno obilježen izvrsnim sirom, janjetinom i vrhunskom ribom.
4. Zadar
Na prvi pogled čini se neobičnim što smo Zadar uvrstili na ovu listu. Zadar, naime, ima nekoliko vrlo dobrih restorana poput Bastiona ili Pet bunara. Međutim, Zadar je jedan od najljepših dalmatinskih gradova čiji turisitički potencijal raste iz sezone u sezonu. U Zadru će se uskoro izgraditi prvi domaći Hyatt. Zadarski aerodrom bilježi izvrsne rezultate, a grad je samo dva i pol sata vožnje udaljen od Zagreba. Ukratko, krajnje je vrijeme da se u Zadru stvori vibrantna gastro scena poput one splitske, i da se otvori barem jedan zaista vrhunski restoran.
5. Brač
Brač je, prirodno, jedna od najatraktivnijih hrvatskih destinacija. Cijeli svijet zna za Bol, na Braču se proizvode vrhuhska vina, ovaj se veliki otok nalazi preko puta Splita, grada koji prolazi kroz impresivnu restoransku renesansu, pa ipak, na Braču djeluje tek nekoliko pristojnih lokala poput Konobe Toni, i niti jedan vrhunski. Bračka je restoranska ponuda tipičan primjer dosadne i nipošto jeftine turističke konfekcije. Brač je, kulinarski gledano, potpuno nekonkurentan Splitu i Hvaru.
6. Mljet
Mljetski su ugostitelji postali međunarodno poznati pošt su u srpnju uspjeli naplatiti bocu plavca 21 tisuću kuna, a da to nije pisalo ni u kakvoj vinskoj karti. Tim je potezom konoba Bourbon dugoročno kompromitirala mljetsko ugostiteljstvo koje, međutim, ni prije ovog ekscesa nije bilo na osobitu glasu. Što je šteta za tako velik, senzacionalno atraktivan otok okružen ribom i jastozima.
