Jučer objavljeni podaci o debljini u Hrvatskoj dobili su očekivano veliki publicitet u medijima: svi se zgražamo nad visokim postotkom pretile djece koja nezdravo jedu i premalo se kreću.
Manje je pozornosti privukao podatak da su muškarci u Hrvatskoj među najdebljima u Europi, s preko 40 posto prekomjerno teških ljudi u ukupnoj populaciji.
No, najmanje se govorilo o uzrocima debljine, koji ne leže samo u nedostatku kretanja i u pretjeranoj potrošnji piva i cole (usput govoreći, jedna limenka coca cole koliko god inače bila nezdrava, sadrži samo 140 kalorija , dakle manje od pola buteljke vina).
Podaci američkog CDC-a (Center for Disease Control and Prevention ) prilično detaljno ocrtavaju sociodemografsku sliku rasta pretilosti u Americi u zadnjih dvadesetak godina.
Naime, u Sjedinjenim je Državama postotak pretilih osoba porastao s 30,2 u 1999. na 42,4 u 2018. godini. Najmanje je prekomjerno teških među visoko obrazovanim osobama i među onima koji najviše zarađuju. Najviše je preteških osoba među lošije obrazovanim Amerikancima i onima sa srednjim i nižim prihodima.
Kad je riječ samo o ženama, među grupe s najviše pretilih spada i skupina žena s najnižim prihodima. Uzorak je, dakle, prilično jasan: viši stupanj obrazovanja i visoki prihodi vode do manje pretilosti.
Debljina, očigledno, na Zapadu postaje bolest siromašnijih i slabije obrazovanih ljudi što je, zapravo, kopernikanski obrat, jer se do prije pedesetak godina siromaštvo povezivalo s pothranjenošću. No, zahvaljujući masovnoj proizvodnji jeftine i visokokalorične hrane, građani s nižim prihodima iz godine u godinu postaju sve deblji.
To je i logično, usporedimo li cijene fast fooda i popularnih snackova iz dućana, s cijenama svježeg sezonskog povrća i bijele ribe. Jedan Big Mac Menu koji uz veliki burger sadrži pomfrit i colu, košta 40 kuna i ima 1063 kakorije, dakle malo više od polovice potrebnog prosječnog dnevnog unosa kalorija. Svežanj šparoga košta 40 kuna i ima četrdesetak kalorija. Od čega će se netko tko je gladan lakše najesti?
Prosječna fast food pizza, dakle ona na koju se stavljaju najgori sirevi, salame i šunke, ima između 1000 i 1400 kalorija ( jumbo pizze sadrže oko 2500 kalorija) i također košta oko četrdeset kuna ili manje. Kilogram oslića, relativno jeftine bijele ribe, košta izmedju 80 i 120 kuna.
No, situacija je još mnogo gora kad je riječ o snackovima. Snickers od 48 grama sadrži 510 kalorija, 100 grama čipsa zavisno o proizvođaču između 550 i 600 kalorija, baš kao i 100 grama kikirikija. Pecivo od lisnatog tijesta može dogurati do 550 kalorija. Svi ovi generatori debljine koštaju desetak kuna ili manje, svima su uvijek dostupni i momentalno stvaraju osjećaj sitosti.
Naravno, za mali se novac možete i zdravo hraniti, o čemu povremeno pišemo. No, da bismo češće jeli srdele, dagnje i pastrve, zelje i salate, slanutak i grah, i da bi ta hrana našim ukućanima bila ukusna i privlačna, moramo znati ponešto o nutricionizmu i još više o kuhanju. Ljudi s niskim prihodima i ljudi koji ne znaju gotovo ništa o hrani, gotovo su neizbježne žrtve pretilosti.
