Meteorologija je postala sastavni dio restoranskog biznisa. Neobični vremenski uvjeti, u kojima živimo zadnjih godina, uključujući produljeno ljeto, izravno utječu na poslovanje restorana u velikim gradovima, ali i na moru.
Efekt vremena na poslovanje restorana katkad je sasvim očigledan, no katkad je i pomalo kompleksniji. Dok ovo pišemo, u nedjelju u devet ujutro, u Zagrebu je 13 stupnjeva, a telefon pokazuje da bi do podneva temperatura trebala narasti do 20.
Što znači da bi terase svih zagrebačkih restorana koji rade nedjeljom trebale biti pune. Budući da terase često udvostručuju kapacitet pojedinog restorana, popularni restorani ove su ljetne jeseni mogli, i još uvijek mogu, računati na ekstra prihod, koji vjerojatno nije bio predviđen u njihovom biznis planu za ovu godinu, jer je malo tko mogao očekivati da će se na terasama masovno jesti cijeli deseti mjesec, pa i dio jedanaestog. Konkretno, prošle je nedjelje, koja je također bila sunčana i topla, glavna terasa Budweisera u Heinzelovoj bila puna do zadnjeg mjesta, baš kao i blagovaonica te pivnice.
Budući da na Budweiserovu terasu stane bar pedesetak ljudi, lako je izračunati koliko je više računa Budweiser izdao zbog lijepog vremena u godišnje doba kad se ono ne očekuje. Efekt babljeg ljeta donosi veće prihode i restoranima na moru, osobito onima u relativnoj blizini Zagreb, jer dio Zagrepčana, ali i stranaca sigurno koristi ovo vrijeme da bi otišli izvan grada.
S druge strane, ovogodišnji, ekstremno kišni svibanj bitno je smanjio promete restoranima na Kvarneru i u Istri, jer je zbog lošeg vremena na more došlo puno manje turista, nego što se očekivalo. Dugo lijepo vrijeme izaziva i drukčije učinke od pozitivnih. Zagrebački restorani koji nemaju terase gube goste i od onih koji imaju, ali gube i goste koji su zbog lijepog vremena odlučili provesti vikend izvan grada.
Vlasnik jednog vrlo popularnog zagrebačkog restorana, koji nema pravu terasu, a koji je u kišno proljeće bio prepun svakog vikenda, nedavno nam se požalio kako nikako ne može dostići proljetne brojke, jer njegovi stalni gosti svaki petak popodne ili subotu ujutro i dalje idu na more. A vikend za većinu restorana predstavlja vrhunac tjedna, kad bi se promet trebao udvostručivati ili čak utrostručivati.
Nepredvidljivo vrijeme postalo je, dakle, jedan od ozbiljnijih faktora u izračunu restoranskih prihoda.
Dodamo li k tome uobičajene oscilacije vezane uz ekstremno loše vrijeme, kad ljudi ne žele izlaziti van, pa su i restorani prazniji, jasno je da vlasnici restorana, pri izradi poslovnog plana, zaosta moraju voditi sve više računa i o meteorologiji.
