Kemijski lobi nije uspio, Europska komisija predložila je smanjenje upotrebe i rizičnosti pesticida za 50 posto do 2030. godine. Unatoč panici koju izaziva ugrožena proizvodnja i distribucije hrane zbog rata u Ukrajini, EU je odlučila nastaviti realizirati svoju novu, ekološkiju poljoprivrednu politiku, piše Euractiv.
Europska komisija u srijedu je predstavila je svoj plan za reviziju propisa o proizvodima za zaštitu usjeva u EU. U planu je zakonski obvezujući cilj smanjenja upotrebe pesticida koji je već sadržan u općoj EU strategiji od polja do stola. Prijedlog napisan u ožujku finaliziran je tek sada jer su povjerenici Europske komisije morali rješavati puno veće političke probleme EU.
Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je duboku zabrinutost za globalnu sigurnost hrane, problem koji, kažu u Komisiji, treba hitro riješiti ali se to ne kosi s ciljevima zdravije proizvodnje hrane u EU. Potpredsjednik Komisije Frans Timmermans rekao je da “neki vide rat kao izgovor za povlačenje kočnice i odlaganje provedbe strategije od polja do stola”.
“Iskreno govoreći, prilično je neodgovorno plašiti Europljane i koristiti rat za razvodnjavanje naših prijedloga”, rekao je Timmermans. Prema njegovim riječima, znanost je potvrdila da su prava prijetnja sigurnosti hrane klimatske krize i krize biološke raznolikosti i zato Komisija daje prioritet rješavanju tih problema. Ideja je upotrebu pesticida u poljoprivrednoj industriji svesti na najnižu moguću mjeru, zapravo krajnju ili izvanrednu mjeru zaštite a ne standardnu praksu kakva su sada.
Smanjenje upotrebe pesticida za 50 posto do 2030. bit će pravno obvezujući cilj, ali članice će unutar definiranih parametara moći postaviti vlastite ciljeve. Nemaju sve zemlje jednake probleme u poljoprivredi, a neke mogu ići i ambicioznije od prijedloga Komisije.
Ono što je bitno jest da sve članice krenu u istom smjeru, s tim da će Komisija točno odrediti koliko se smije odstupati od općeg cilja. Članice koje budu tvrdile da ne mogu prepoloviti upotrebu pesticida, morat će to čvrsto argumentirati da bi im se dopustilo odstupanje. Argumenti primjerice mogu biti povijesni napredak u potrebi pesticida ili intenzitet uporabe odnosno prosječna uporaba pesticida u kilogramima po hektaru.
To znači da će zemlje koje generalno koriste više pesticida imati manju mogućnost odstupanja. Svaka članica ipak mora smanjiti uporabu za najmanje 35 posto do 2030, to je donja granica. Ovaj fleksibilni pristup rezultat je rasprave Komisije i nekih članica, poglavito Češke, koje tvrde da su neke zemlje već postigle navedeni cilj i ne mogu sada opet prepoloviti uporabu pesticida.
Komisija je pristala na fleksibilnost ali je onda umjesto direktive koju bi članice mogle tumačiti kao hoće i provoditi kroz vlastite zakone, prijedlog pretvorila u zakonski okvir koji je izravno obvezujući za sve članice. Osim što će morati provesti smanjenje uporabe pesticida, članice će morati Europskoj komisiji podnositi i godišnje izvještaje o ispunjavanju ciljeva i izvještaje o provedbi zakona.
Pesticidi će biti potpuno zabranjeni u gradskim zelenim površinama, javnim parkovima, vrtovima, igralištima, rekreacijskim sportskim terenima i ekološki osjetljivim područjima. Bit će zabranjena uporaba svih sredstava za zaštitu bilja unutar tri metra od takvih osjetljivih područja, što je zapravo ozakonjeni prijedlog dobre prakse zaštite okoliša u Zajedničke poljoprivredne politike EU.
Da bi se tranzicija olakšala, Europska komisija će povećati listu dopuštenih bioloških i niskorizičnih biljnih zaštita i tražiti više novca za istraživanje, inovacije i nove tehnologije. U ovom mandatu već su odobrili dvadeset alternativnih pesticida niskog rizika. Kritičari upozoravaju da je previše rupa u zakonu da bi se ovaj ambicizoni plan zaista proveo u idućih osam godina, dok druge zabrinjava bazična izvedivost, odnosno ekonomska i fizička održivost poljoprivrede pred koju se stavljaju novi zahtjevi a ne daju joj se nove olakšice i stimulansi. Upozoravaju je da s ovakvim klimatskim promjenama, novim bolestima i štetnicima zaštita bilja neophodna a ne opcija.
