Dobar dio Europe upravo ulazi u drugi lockdown. U Sloveniji je, dakle, proglašen policijski sat, dijelovi Španjolske i Francuske već jesu u karanteni, u Belgiji se prije nekoliko dana skoro sve zatvorilo, a Irska je zabranila rad restorana i barova na šest tjedana.
Predstavnik irske restoranske industrije kazao je za CNN da ugostitelji moraju podnijeti žrtvu koja podrazumijeva trenutačno otpuštanje barem dvadeset posto zaposlenih, kako bi se epidemija smirila do božićnih blagdana kad se očekuje ponovno otvaranje restorana. U različitim američkim saveznim državama restorani se čas otvaraju a čas zatvaraju. Lockdown je, nažalost, ponovo relevantna tema, kojoj se približavamo sa svakim porastom novozaraženih.
Premijer Plenković danas je kazao kako njegova Vlada ipak ne razmišlja o lockdownu, ako situacija ne eskalira. Nadamo se da je Plenković mislio ozbiljno, premda se ne zna što je kriterij eskalacije. No, samo spominjanje nedefiniranog kriterija eskalacije govori da novi lockdown u Hrvatskoj možda nije posve nemoguć. Prilično smo uvjereni da Hrvatska ne može podnijeti novi lockdown, bez zaista drastično teških posljedica.
U raspravama o eventualnom drugom hrvatskom lockdownu, kao jači argument za zatvaranje mogu se zlouporabiti činjenica da je devedeset posto hotela i više od pedeset posto restorana i barova na moru ionako već zatvoreno, pa će štete biti manje nego u proljeće kad su svi ti hoteli, restorani i kafići baš trebali početi raditi. No, taj je argument loš iz čitavog niza razloga.
Prvo, ugostiteljska industrija i dio hotelske industrije u Zagrebu, Istri, na Kvarneru i u kontinentalnoj Hrvatskoj ovih dana normalno radi, katkad čak i s vrlo dobrim rezultatima. Mnogi zagrebački restorani ovoga su rujna zabilježili veći promet nego prošlog rujna. Novi bi lockdown, dakle, trajno i teško oštetio onaj vitalni dio hrvatske ugostiteljske industrije koji je još u funkciji.
Drugo, novi bi lockdown dodatno ugrozio vinsku industriju i distribuciju piva, jakih pića, vode u gaziranih pića, kao i onaj dio prehrambene industrije koji nije orijentiran prema HoReCi. Supermarketi, specijalizirani dućani i web shopovi mogu kompenzirati samo dio gubitka tih industrija u slučaju ponovnog zatvaranja..
Treće, novi bi lockdown izazvao potpunu paniku među investitorima, koji bi se vjerojatno počeli ponašati kao ulagači u dionice i obveznice u vrijeme velikih potresa na Wall Streetu; svi bi odjednom pokušali pobjeći iz bilo kakvog biznisa vezanog uz ugostiteljstvo i turizam.
Četvrto i najvažnije, teška sjena pesimizma koju bi donio novi lockdown nužno bi se prenijela na šanse hrvatske turističke industrije za iduću godinu. Hrvatske turističke tvrtke već primaju rezervacije za iduće ljeto kada korone više ne bi trebalo biti, barem ne u sadašnjem masovnom obliku. Ako se sada sve zatvori, ako Hrvatska uđe u novi lockdown, pripreme za iduću sezonu momentalno će se paralizirati; neće biti rezervacija ni promocije, a o lošem imidžu da ne govorimo. A svi znamo koliko nam je turizam važan, što se uostalom pokazalo i ove kratke sezone kad je turizam ponovo spasio državni proračun.
Hrvatska, očigledno je, ne smije u lockdown. No, da bismo izbjegli lockdown, moramo biti oprezni, suzdržani i disciplinirani. Svaki dnevni izvještaj o većem broju zaraženih i umrlih vodi nas korak bliže potpunom zatvaranju.
