Rovinjski lipanjski rekord u broju noćenja nije posve usamljen primjer. Ni jedna druga destinacija nije, doduše, već u lipnju postigla bolje turističke rezultate kao što je to ovih dana uspjelo Rovinju, ali velik dio Jadrana odlično radi; u pojedinim hotelima, od zapadne Istre preko Opatije, pa čak do Makarske, u ovom trenutku nama slobodnih soba.
Općenito govoreći, dosadašnji turistički rezultati jesu nešto slabiji nego 2019. godine, ali pri tome moramo uzeti u obzir činjenicu da azijski turisti zbog covida još uvijek ne dolaze u Europu. Kad bismo dosadašnjem ovogodišnjem broju gostiju pridružili Kineze i Korejce iz predpandemijskih vremena, vrlo je vjerojatno da bi veći dio Jadrana već sada bilježio bolje rezultate nego 2019. godine. Očigledno je, dakle, da rat i inflacija ne utječu na performanse hrvatskog turizma kao što su se mnogi analitičari i “analitičari” bojali još prije mjesec ili dva.
Zašto je to tako? Odgovor je jednostavan. Zbog geopolitike i ekonomije. Geopolitički, Hrvatska je mirna i sigurna zemlja dovoljno daleko od rata. Hrvatska je, to stalno valja ponavljati, cestovno lako dostupna za sve zemlje iz kojih nam dolazi najviše turista.
Ekonomski gledajući, u inflatornim okolnostima Hrvatska profitira na činjenici da spada među manje razvijene europske zemlje. I s desetpostotnom inflacijom Hrvatska je jeftinija od Njemačke, Austrije, Francuske, Engleske i Italije, a nije skuplja od Slovenije.
Prema tome, sadašnja inflacija ne može utjecati na hrvatske turističke rezultate. Hrvatsku turističku ponudu ne mogu ugroziti sadašnje vanjske okolnosti nego loša kvaliteta smjestaja, loša hrana i nedostatak ulaganja u vrhunske hotele, što sve karakterizira veći dio hrvatskog turizma.
