Izgledalo je pomalo nadrealno. Fabricio Vežnaver iz Pergole, predsjednik JRE-a Vjeko Bašić, bivši bliski suradnik Ane Roš i Massima Botture danas chef restorana Korak Bernard Korak, i niz drugih uglednih kuhara iz svijeta fine dininga kuhalo je, dijelilo hranu i guralo se i miješalo s gospođama u borosanama iza pulta Franckova radničkog restorana u Vodovodnoj ulici u Zagrebu. Nikad u Hrvatskoj nismo vidjeli ništa slično.
“Kad smo na Skupštini JRE-a razgovarali o ovom događaju, pitao sam tko je dobrovoljac da kuha u Francku,” pričao nam je vlasnik Konobe Boba Vjeko Bašić, “Svi su odmah podigli ruke. Trebalo nas je samo osam. Da nas je trebalo osamnaest, došli bi ovdje sa osamneest marljivih ljudi.”
I tako je nastala najzvjezdanija kuharska postava u povijesti hrvatske tvorničke i društvene prehrane: svi ovi tvrdi profesionalci s puno su elena, energije i iskrene dobre volje pristupili jednom do neobičnijih zadataka u svojim karijerama. Trebali su između 9 i 13 sati nahraniti stotine Franckovih radnika i službenika.
Franck, jedna od ikona hrvatske prehrambene industrije, ove godine slavi 130 rođendan. Tvornica Franck, nazvana po njemačkom poduzetniku Johannu Francku koji je uspio cikoriju preraditi u popularni, široko prihvaćeni napitak, osnovana je u Zagrebu 1892. godine, i to na istoj adresi gdje radi i danas.
U povodu 130. rođendana tvrtke, Franck je odlučio svojim zaposlenicima prirediti poseban gablec, kojeg su pripremili kuhari iz JRE-a, organizacije koja okuplja neke od najambicoznijih hrvatskih restorana.
Danas su tako u Franckvoj tvornici kuhali chefovi iz Pelegrinija, Bobe, Pergole, Navisa, Zijavice, Koraka, Dubravkinog puta i Vile Ariston. Na meniju su se među ostalim našli ragu od crne slavonske svinje s dimljenim krumpirom, svinjska rebra s gratiniranim krumpirom, kobasice i ombolo s kiselim kupusom, maništrun od sipe sa slanutkom, sušeni morski pas s orzom, varivo od hobonice s graškom i rolada od turopoljskog odojka sa salatom.
Moramo priznati da je ideja za gostovanje JRE-ovih chefova u Franckovom tvorničkom restoranu blizu briljantnoj.
Fine dining je zbog cjenovne barijere prilično dalek većini hrvatskih građana.
Dolazak fine dininga u široku zajednicu predstavlja dio integrativnog procesa sa zajednicom, kroz koji treba proći svaka nacionalna kuhinja u izrastanju .
Elena Arzak pričala nam je da je baskijska visoka kuhinja prije više od trideset godina nastajala tako da su chefovi išli od kvarta do kvarta, od sela do sela, i dijelili svoja jela kako bi Baskijcima pokazali što se sve može skuhati u njihovoj zemlji.
I hrvatski bi chefovi trebali povremeno posjećivati radničke restorane, studentske menze i službeničke kantine kako bi širili znanje o pravoj hrvatskoj kuhinji.
Današnji je događaj možda označio početak ovog potencijalno veoma značajnog procesa.
