Od 2002. godine do danas, niti jedan francuski restoran nije pobijedio na San Pellegrinovom izboru World’s 50 Best Restaurants i na The Restaurantovom izboru najboljeg restorana na svijetu. Među prva tri uspjeli su se plasirati jedino Alain Ducasse i Pierre Gagnaire. Sva su prva mjesta otišla u druge zemlje. Najviše u Španjolsku odnosno Kataloniju, zahvaljujući El Bulliju s četiri pobjede i El Cellar de Can Roca s dva prva mjesta. Slijedi Danska s Nomom i četiri prva mjesta, pa Sjedinjene Države s French Laundryjem i Eleven Madison Parkom te još Engleska s Blumenthalovim Fat Duckom i Italija s Botturinom Osteriom Francescanom.
Francuska se gastronomija, dakle, prvom mjestu u najvažnijem svjetskom restoranskom izboru približila tek kroz Francusku praonicu, kultni kalifornijski restoran Thomasa Kellera. Ne želimo, naravno, reći da je francuska kuhinja postala irelevantna. Francuske su tehnike i danas temelj svih zapadnih kuhinja. Francuski restorani s tri zvjezdice, i mnogi s dvije, apsolutno su spektakularni, a slavni francuski chefovi poput Joela Robuchona šire lance luksuznih restorana po cijelom svijetu.
No, Francuska već dugo ne mijenja svjetsku kuhinju.
Zadnja dva francuska chefa koja se mogu pohvaliti avangardnom ulogom u svjetskoj gastronomiji, jesu Pierre Gagnaire koji je zapravo izmislio molekularnu kuhinju, i Alain Passard koji je pokazao da vegetarijanska kuhinja može vrijediti tri Michelinove zvjezdice.
Svi drugi važni pravci svjetske visoke kuhinje već dugo dolaze iz drugih dijelova svijeta. U prvom desetljeću ovog milenija dominirali su Katalonija i Baskija, zatim Skandinavija, a danas nam se najvažnijim čini ultralokalni i jako progresivni pristup peruanskih i meksičkih heroja visoke kuhinje, od kojih je najpoznatiji Virgilio Martinez.
Za samo nekoliko godina središte svjetske gastronomske avangarde može postati Rusija, čiji mlađi chefovi okupljeni oko Vladimira Mukhina i Borisa Zarkova, pokušavaju uspostaviti veliku modernu nacionalnu kuhinju, i koji raspolažu svježim ribama i rakovima iz ledenih mora, golemim izborom divljači, ali i suptropskim voćem i povrćem iz toplih regija.
Francuska se svakako može vratiti na mjesto kulinarski najutjecajnije svjetske države, jer raspolaže najširom i najkultiviranijom profesionalnom i potrošačkom bazom. Međutim, Francuska već predugo nije proizvela niti jedan značajan novi globalni trend u svjetskoj gastronomiji.
