Ako ste željeli ulagati u francuska vina a niste znali kako ući u svijet gdje glavnu riječ vode luksuzne multiancionalke i kineski milijarderi, vaš bi problem mogao biti riješen. Enolog i poduzetnik iz Bordeauxa Maxime Debure pokrenuo je crowdfunding stranicu Wine-Funding preko koje vinari mogu tražiti investicije velikih i manjih ulagača. Proizvodnja vina sve je zanimljivija ulagačima, piše Bloomberg koji je prvi objavio ovu priču, imanja i vinarije kupuju korporacije poput LVMH-a (Moët & Chandon, Krug, Veuve Clicquot, Château d’Yquem, Chateau Cheval Blanc…), veliki osiguravatelji poput Axa SA (Chateau Pichon-Longueville); zvijezde poput Angeline Jolie i Brada Pitta (Miraval), nova poslovna elita poput Jacka Ma (Château de Sours).
Vinski biznis zahtijeva golema ulaganja. Prije nego je pokrenuo Wine-Funding, Debure je radio u dvije bordoške vinarije. Tamo je vidio da vinari trebaju i i niz manjih ulaganja, od početnih za pokretanje vinarija, do novca za renoviranje, razvoj vinskih hotela i širenje vinograda i pogona. Poseban problem u Bordeauxu, ali i u većini vinskih pokrajina u svijetu, je podinvestiranost malih i srednjih vinarija. Platforma Wine-Funding fokusirana je upravo na takve proizvođače. Kako piše Bloomberg, u društvo ulagača u francuska vina puštaju vas već za 1000 eura.
Crowdfunding kampanje su puno više od načina prikupljanja novca, one su moćan alat za stvaranje zajednica prije lansiranja proizvoda, za ispitivanje tržišta, prikupljanje i analizu reakcija kupaca i, možda najvrjednije, privlačenje kvalificiranih ulagača i stvaranja čvrste veze s publikom, jer svatko prirodno navija za vinariju u koju je uložio svoj novac.
“Vino treba financirati da bi se podrumi i vinarije održavali tehnološki relevantnima i da bi se dizao izvoz. Crowdfunding može pomoći povezujući proizvođače s ljubiteljima vina.”, objasnio je Debure američkim novinarima. Za investiciju u vrijednosti nekoliko boca nećete baš postati suvlasnik vinarije, ali možete dobiti određenu količinu vina u čiju ste proizvodnju uložili, što i jest najčešći način isplate na Wine-Fundingu s kojim su zasad, čini se, svi zadovoljni.
Platforma je počela raditi u svibnju i planiraju je otvoriti za kampanje iz Italije i Južnoafričke Republike. Fanovi mogu financirati svoje omiljene vinare za sanduk vina, ali pokreću se i kampanje zanimljive ozbiljnijim investitorima, u najvećoj dosad prikupljeno je milijun eura za renoviranje jednog imanja od 17 hektara u apelaciji Lussac-Saint-Emilion.
Wine-Funding nije novost, vinari su se dosad financirali preko barem šest crowdfunding platformi i one danas mijenjaju vinski biznis. Prva specijalizirana platforma Naked Wines (Naked Angels) pokrenuta je u Velikoj Britaniji 2008., malo prije nego su pokrenuti Indiegogo i Kickstarter. Genijalni Eamon FitzGerald, direktor te internetske trgovine vinima, motivirao je kupce da za 20 funti mjesečno postanu anđeli ulagači u male neovisne vinare. Ne izravno kao danas, već preko Naked Wines, koji je uplaćeni novac ulagao u najperspektivnije vinare, a ulagači su ih kasnije mogli kupovati po veleprodajnim cijenama. Razlog stvaranja prvog vinskog crowdfundinga bila je situacija na tržištu.
Supermarketi su u Velikoj Britaniji prosječnu cijenu boce rušili na 5,5 funti, bilo je sve više lošeg jeftinog vina, troškovi marketinga i prodaje za vinare su eksplodirali i oni su jedva preživljavali. Ulažući preko Naked Wines, kupci su praktički financirali proizvodnju dobrih vina koje će Naked Wines prodavati. Danas imaju više od 300 tisuća anđela investitora i 25 milijuna funti ulaganja u 130 vinara. U međuvremenu je pokrenuto nekoliko crowdfunding platformi specijaliziranih za vino, poput Fundovino i Cruzu, a uspješne kampanje vođene su i na najvećim platformama, Kickstarter, Indiegogo i Seedrs.
Stvari su se jako promijenile otkad je ulaganje u vino značilo punjenje podruma skupim bocama i čekanje da im vrijednost naraste. Od 80-tih do 90-tih godina takav način ulaganja u vina donosio je veći povrat o dionica i obveznica. Ali tijekom 2000-tih on je značajno pao, vino je kapital slabe likvidnosti, aukcionari vode bitku s falsifikatorima, cijene najprecjenjenijih vina se korigiraju. To je sve doprinijelo ulaganju kroz crowdfunding. Prema istraživanju Američkog udruženja za vinsku ekonomiju crowdfunding za vina raste jer sve veći broj ljudi, posebno mlađih, želi ulagati u vina, ali ne kao u robu s dugoročnim povratom. Čak 40 posto ulagača spremnih uložiti veće svote želi udjele u vinarijama, neovisno o tome je li riječ o etabliranim brendovima ili startupima. Najzanimljiviji za crowdfunting su projekti biodinamičkih proizvođača i obnove sorti grožđa. Velik broj ljudi još uvijek ne zna za mogućnost crowdfundinga za vino tako da taj način ulaganja ima prostora za još veći rast, posebno u ovom razdoblju kad se naveliko afirmiraju mali neovisni vinari.
https://www.youtube.com/watch?v=Tgf-MO-C4w8
Ono što je bitno u slučaju Wine-Fundinga, jest da je riječ o još jednoj francuskoj platformi. Francuska je drugi najveći svjetski proizvođač vina po količini (lani su ih prema podacima Međunarodne organizacije za lozu i vino pretekli Talijani), slijede Španjolska, SAD i Argentina. Ulaganja u mala i srednja poduzeća u Francuskoj omogućava 50-postotne porezne olakšice ulagačima čija je porezna osnovica veća od 1,3 milijuna eura i 18 posto olakšice za ostale. Bloomberg citira Patricka Riboutona, šefa za diversifikaciju u nekretninskoj tvrtki La Française koja vodi projekt obnove imanja La Chateau La Tour de Segur. Tvrtka na Wine-Fundingu traži milijun eura kao bi zatvorila trošak renoviranja od 4,5 milijuna: “Želimo ulagače koji specifično razumiju vino, trebamo kapital i ovo nam je dobar izvor,” rekao je Ribouton čija kampanja je jučer okončana. Slično razmišljaju imnogi vinari. Da bi projekti bili objavljeni na Wine-Fundingu, moraju proći provjeru stručnog odbora u kojemu su financijaši, sommelieri poput Gerarda Margeona iz restorana Alain Ducasse, procjenitelji nekretnina i sl.
