Sud u San Franciscu prošlog je tjedna presudio da Monsanto, američki poljoprivredni gigant, mora platiti 289 milijuna dolara odštete Dwayneu Johnsonu, čovjeku koji je uspio dokazati da je zbog glifozata u Monsantovom herbicidu Roundup obolio od raka kože. Johnson je glifozatu bio izložen godinama dok je radio kao vrtlar. Dijagnozu je dobio 2014. Jedan je od nekoliko tisuća ljudi u Americi koji su svoje simptome i oboljenja povezali s glifozatom u Roundupu, i jedini koji je odlučio tužiti Monsanto.
Njemačka farmaceutska kompanija Bayer lani je kupila Monsanto za 63 milijarde dolara. Zbog više velikih sudskih slučajeva i brojnih medijskih otkrića, Monsanto je postao sinonim najgorih poljoprivrednih i industrijskih praksi. Kad je Bayer dobio odobrenje američkih regulatora za akviziciju, brojni aktivisti upozorili su na Bayerov plan da ukine brend Monsanto. “Ime će nestati, sve drugo ostat će isto,” objavio je američki poslovni portal Quartz. Zbog toga sudska pobjeda Dwaynea Johnsona ima još veću težinu. Prvo, pet tisuća ljudi prijavilo je slične uzroke kroničnih oboljenja kao on. Monsanto je najavio žalbu tvrdeći da nikad nije proizvodio kancerogene herbicide pa tako ni glifozat.
Monsantov patent na glifozat istekao je 2011. otada ga u cijelom svijetu distribuira velik broj kompanija. Kao i inače u sličnim slučajevima, mediji ne uspijevaju doznati dovoljno znanstveno utemeljenih podataka niti pravih statistika. Procjenjuje se da se glifozat redovno pojavljuje u najmanje 750 proizvoda, najviše u pamuku, kukuruzu i soji. Popularan je u poljoprivredi jer je jeftin i lako se nabavlja. Prije dvije godine izbio je skandal kad su tragovi glifozata pronađeni u četrnaest njemačkih piva, uključujući masovne brendove poput Paulanera i Beck’sa, a prije toga glifozat je u mikrokoličinama pronalažen u krumpiru, karfiolu, leći, poriluku, zobi.
Glifozat je velika i vruća tema u Europskoj uniji. U svibnju je pred Europskim parlamentom predstavljena studija u kojoj se tvrdi da je glifozat štetan za zdravlje u količinama koje su se dosad smatrale sigurnima. Talijanski Ramazzini Institut u suradnji s nekoliko europskih i američkih sveučilišta utvrdio je da dugotrajno izlaganje glifozatima u dozama koje se smatraju bezopasnima ipak može nepovoljno utjecati na spolni razvoj, genetiku i dobre probavne bakterije, jer se ta tvar taloži u tijelu.
Najznačajniji utjecaj glifozata otkrili su u njegovu remećenju crijevnog mikrobioma druge generacije. Pokuse su provodili na laboratorijskim štakorima čije su majke bile izložene glifozatu. Utvrđeno je i da glifozat doprinosi razvoju tumora. Ramazzinijeva studija predstavljena je dan nakon zasjedanja Posebnog odbora EU za odobrenje procedura za pesticide (PEST) radi trećeg javnog čitanja nove procedure za provjeru i odobrenje korištenja aktivnih tvari u industriji. Najveći problem EU zakonodavstva u sličnim slučajevima jest to što studije na koje se oslanjaju u odlukama prečesto financiraju kompanije koje traže odobrenja za svoje proizvode ili ključni podaci ostaju skriveni zbog povjerljivosti podataka, a dodatni je problem što kompanije koje traže odobrenja mogu birati koja će ih članica EU saslušavati. Ramazzinijeva je studija financirana crowdfundingom i provele su je nevladine organizacije i neovisni laboratoriji.
Studije o glifozatu su posebno pitanje. UN-ov Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) odobrile su njegovo korištenje tvrdeći da “nije izgledno da može biti kancerogen za ljude koji su mu izloženi kroz hranu.” Isto mišljenje dala je Europska uprava za sigurnost hrane (EFSA) i Europska agencija za kemikalije (ECHA). Ali Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) 2015. je zaključila da je glifozat “vjerojatno kancerogen za ljude”. Europska EFSA to je pobila, tvrdeći da je u svojim analizama i odobrenjima uzela u obzir IARC-ove nalaze. Greenpeace je optužio EFSU za zataškavanje, no u Bruxellesu tvrde da ih mediji i nevladine organizacije nepravedno optužuju, jer sve rasprave o glifozatu u EU počinju upravo s IARC-ovim nalazima.
Europski parlament je u rezoluciji od 24. listopada 2017. pozvao članice EU da od 15. prosinca 2017. zabrane upotrebu glifozata u kućnoj poljoprivrednoj proizvodnji, kao i njegovu upotrebu u poljoprivredi tamo gdje su dostupne prirodne alternative. Upotreba glifozata u poljoprivredi u Europskoj uniji trebala bi potpuno prestati do 15. prosinca 2022. Povjerenik Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane Vytenis Andriukaitis lani je optužio je članice da se po pitanju glifozata godinama skrivaju iza Europske komisije. Njihov zadnji, lanjski, pokušaj da se usuglase oko toga hoće li se taj herbicid u EU zabraniti ili ne nije nije uspio. Krajem mjeseca počinje nova runda rasprave pred Posebnim odborom EU za odobrenje procedura za pesticide. Izvještaj je najavljen za prosinac.