Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Ivan Jakovčić pokrenuo je inicijativu za zaštitu porijekla kvarnerskog škampa u EU. U sklopu priprema za predaju zahtjeva za zaštitu, Jakovčić je na Krku je održao prvi u nizu najavljenih razgovora, na kojima su sudjelovali predsjednik Udruge Eko Kvarner Vjeran Piršić, kustosica Prirodoslovnog muzeja u Rijeci Milana Arko Pijevac, predsjednik FLAG-a Alba Donald Blašković, ekspert za ribarstvo WWF-a Danijel Kanski i gradonačelnik Krka Darijo Vasilić. Kvarnerski se škampi zbog specifičnih lokalnih uvjeta razlikuju od škampa iz drugih dijelova Jadrana.
“More je eko sustav u kojem se teško baviti jednom problematikom. Neupitno je da je kvarnerski škamp brend, u svakom našem restoranu na vrhu je liste, potrošači to znaju, a oznaka geografske izvornosti garantira dodanu vrijednost, jamči najveću kvalitetu te vrhunske standarde ove visokovrijedne proteinske namirnice,” rekao je stručnjak biomedicinskih znanosti Enio Pinzan. Kvarnerski škampi su, uz istarska ulja i bijele tartufe, hrvatski gastro proizvod koji spada među najbolje na svijetu.
Na ljetnom meniju Ducasseova glavnog restorana u pariškom hotelu Plaza Athenee , najskuplje pojedino jelo jesu škampi s kavijarom, koji koštaju 195 eura, pedesetak eura skuplje od jastoga, ili četrdesetak eura skuplje. koji je posvećen ljetu. Tako su škampi potvrdili svoj status trenutno najcjenjenije pojedine namirnice na svijetu. O dolasku škampa na mjestu jastoga ili gusjih jetara , još je 2015. pisao magazin Bon Apetit, kad je na prvoj stranici objavio fotografiju velikog škampa, s naslovom: Škampi su novi foie gras.
Slatkoća, konzistencija i kompleksnost okusa škampe čine puno elegantnijom morskom delikatesom od jastoga. U tekstu kojim ih je proglasio najtraženijom namirnicom u vrhunskim restoranima, Bon Apetit piše kako su kuhari u cijelom svijetu poludjeli za škampima, kako je cijena eksplodirala (pa se navodi da manje od pola kilograma škampa, u njujorškoj trgovini Eataly košta 38 dolara, dakle 250 kuna, što je duplo skuplje nego kod nas), i upozorava da se škampi moraju upotrebljavati ili živi ili brzo smrznuti jer meso škampa koji nisu živi jako brzo degradira.“ Degradirane škampe lako je prepoznati po prljavoj zeleno crnoj boji na prijelazu između repa i glave: ta se boja vrlo često pojavljuje na našim tržnicama, kao u restoranima, kao još jedan znak nedovoljnog vrednovanja jednog od najvećih hrvatskih gastro aduta.
Niti jedan od najboljih hrvatskih sastojaka, dakle ni škamp ni vrhunska maslinova ulja ni bijeli tartufi, nisu postali prepoznatljiv element hrvatskog turističkog brenda. Što samo govori o golemom potencijalu hrvatske gastronomije, jednom kada se ovdje uspostavi ozbiljna , internacionalno relevantna restoranska scena. Inicijative poput zaštite škampa u tom bi mogle odigrati važnu ulogu, ali stvarno vrednovanje mora krenuti od ribara, trgovaca i restoratera.
“More je eko sustav u kojem se teško baviti jednom problematikom. Neupitno je da je kvarnerski škamp brend, u svakom našem restoranu na vrhu je liste, potrošači to znaju, a oznaka geografske izvornosti garantira dodanu vrijednost, jamči najveću kvalitetu te vrhunske standarde ove visokovrijedne proteinske namirnice,” rekao je stručnjak biomedicinskih znanosti Enio Pinzan. Kvarnerski škampi su, uz istarska ulja i bijele tartufe, hrvatski gastro proizvod koji spada među najbolje na svijetu. Inicijativa za zaštitu kvarnerskih škampa obuhvatit će sve vrijedne i specifične vrste u Jadranu, uključujući lista, rakovicu i jakovske kapice.
