“Sama činjenica da smo završili na crvenim listama jako je loša za reputaciju , predstavlja ozbiljan hendikep i može ugroziti promociju destinacije za iduću sezonu,” rekao je ovih dana Denis Ivošević,dugogodišnji direktor Istarske turističke zajednice (u Istri zbog crvenih lista trenutno boravi oko sto tisuća turista manje nego lani u isto vrijeme).
Gospodin Ivošević nesumljivo je u pravu. Čovjek koji je zapravo doveo Michelin u Hrvatsku na vrijeme je otvorio jedno od najozbiljnijih pitanja za hrvatsku turističku industriju i za cjelokupno maše gospodarstvo. Kako, naime, promovirati destinaciju koja je skoro u cijeloj Europi na crvenoj listi? Kako prodovati ljetovanja u zemlji u koju se ne smije putovati?
Uzmimo u obzir najbolji scenarij. Pretpostavimo da do proljeća iduće godine cjepivo protiv Covida-19 bude masovno dostupno i da epidemija više neće ometati putovanja. To bi bilo izvrsno jer će se turizam u cijelom svijetu vrlo brzo pokrenuti . Međutim, to svejedno znači da hotelijeri i agencije gube cijelu zimu, tijekom koje inače promoviraju svoja odredišta. A zaista nije lako promovirati zemlju u karanteni, a kamoli prikupljati rezervacije za zemlju u karanteni.
Hotelijeri i agencije sve do proljeća neće imati nikakve jasnije parametre o tome kako će i koliko raditi naredne godine, što njihov biznis stavlja u dodatno nesiguran položaj. U jednako nesigurnom položaju ostaju i radnici u turizmu, vinari, proizvođači hrane i svi drugi poslovi vezani uz turizam.
Osim toga, uopće ne treba sumnjati da će naši izravni turistički konkurenti poput Austrije, iskoristiti sadašnje crvene liste da u svojoj javnosti maksimalno kompromitiraju hrvatski turizam. Jedino povoljno rješenje za promociju iduće turističke sezone jest dramatično poboljšanje epidemiološke situacije, što bi dovelo do skidanja Hrvatske s crvenih lista. No, takvog dugoročnog poboljšanja zasad nema.
