“Ovo je kao ratno stanje. Potpuna katastrofa.” rekao nam je u petak ujutro Tulio Fernetich, vlasnik San Rocca, jednog do najboljih istarskih i hrvatskih butiknih hotela. U petak ujutro Fernetich još nije bio donio odluku o zatvaranju San Rocca, zato što nije znao kamo bi s radnicima. U petak navečer odluka o zatvaranju svih hotela u Hrvatskoj, osim nekoliko iznimaka, donesena je na nacionalnoj razini.
Ta je odluka dobra i racionalna, jer hotelijeri ne mogu poslovati bez gostiju.
“Mi nemamo nikakve novčane rezerve da bismo mogli raditi u prazno. Kad kažem mi, mislim na većinu manjih i srednjih hotelijera,” naglasio je gospodin Fernetich.
Odmah poslije razgovora s Tuliom Fernetichem, nazvali smo Krunu Kapetanovića, vlasnika opatijskih hotela Navis i Villa Kapetanović. Gospodin Kapetanović baš se bio spremao zatvoriti Villu Kapetanović, uz logično obrazloženje da u ovakvim trenucima mora racionalizirati poslovanje, dok je Navis kanio ostaviti otvorenim.
Evo kako je Kapetanović, ekonomist po struci, opisao sadašnji trenutak hrvatskog hotelijerstva. “Govorimo li u ciklusima, zna se kako su studeni, pa i prosinac a osobito siječanj i veljača, lošiji mjeseci za naš posao. Svi jedva čekamo ožujak kako bismo nadoknadili te slabije mjesece i pojačali likvidnost. A ova katastrofa s epidemijom dogodila se baš u ožujku, što dodatno otežava položaj cijelog hotelskog sektora, a posebno malih i srednjih hotela koji rade bez financijskih zaliha, jer iz godine u godinu investiraju u rast kvalitete, bilo da je riječ o dizanju razine smještaja, F&B-u ili poboljšavanju usluge, pri čemu mislim na ljude koji rade u hotelima.
Strateški gledajući, za hotelski je sektor presudno da preživi drugo tromjesečje kad očito neće biti nikakvog posla, da bi spremni dočekali treće tromjesečje kad više ne bi trebalo biti zaraze. Mi moramo biti spremni da u trećem tromjesečju povučemo najjače što se može i da se tako počnemo izvlačiti iz ove užasno teške situacije. A da bismo to mogli, moramo zadržati likvidnost i ljude, što znači da nam država i banke trebaju pomoći,” jasan je Kapetanović.
U petak smo još razgovarali s menadžerima Jadranke, velike tvrtke s Malog Lošinja, koja se zadnjih godina prometnula u jednu od najvažnijih i najambicioznijih hotelskih kompanija u Hrvatskoj. U Jadranki također smatraju kako je iduća tri mjeseca nemoguće preživjeti bez državne intervencije i pomoći banaka, te kako je od strateške važnosti zadržati što više zaposlenih.
“A onda, kad zaraza bude pri kraju, kreće žestoka borba za svakog gosta, s naglaskom na domaće goste koji bi s obzirom na sve što se događa u Europi i svijetu mogli spasiti sezonu,” procjenjuju u lošinjskoj korporaciji. Tulio Fernetich predstavnik je malih hotelijera, Kruno Kapetanović srednji je hotelijer, dok je Jadranka velika turistička tvrtka. Međutim, njihovi su prijedlozi za preživljavanje sadašnje krize potpuno isti. Prvo, riječ je o odgodi plaćanja poreza i doprinosa. Nesporno je da hotelska industrija trenutno nema od čega plaćati poreze. Drugo, riječ je o moratoriju na kredite ili reprogramu kredita, jer hotelska industrija sada ne može plaćati kreditne rate.
Za ovaj je potez također važno ponašanje Vlade, ali i Hrvatske narodne banke. Hotelijeri, naime, smatraju da HNB ne bi smjela reprograme voditi kao rizične plasmane jer banke u tom slučaju moraju povećavati rezervacije za rizične plasmane, što ih obeshrabruje da provode reprograme kredita. Treće, hotelijeri drže kako treba ukinuti pojedine parafiskalne namete koji i inače opterećuju njihovo poslovanje i pronaći model za sufinanciranje plaća u iduća tri mjeseca jer je, naglašavaju, “ključno zadržati likvidnost i zaposlenost.”
U subotu popodne predstavnici Vlade obećali su da će odgoditi naplatu poreza i doprinosa, što je dobar prvi korak. U idućih nekoliko dana trebalo bi donijeti odluke o moratoriju na kredite, kako bi se hotelskoj industriji omogućilo da preživi do početka idućeg tromjesečja i da u dobrom stanju dočeka vrijeme poslije epidemije.
Slom hrvatskih hotela počeo je prije najmanje petnaestak ili dvadesetak dana. Hoteli ne mogu živjeti bez cash flowa. Prije petnaestak ili dvadesetak dana postalo je jasno da nema bookinga za proljeće. Prije najmanje desetak dana u pojedinim su tvrtkama krenula otpuštanja. Ne treba ni naglašavati koliko je hotelska industrija važna za Hrvatsku: ona je generator radnih mjesta, glavni proizvođač BDP-a, punjač državnog proračuna, ali i sektor koji esencijalno pridonosi visokoj dobiti banaka koje rade u Hrvatskoj. Stoga je zaista svima u interesu, i državi i bankama, da se što hitnije donesu odluke kojima će se izbjeći slom hotelske industrije.
