Današnji Novi list objavio je veliki intervju s Gretom Krešić, voditeljicom Katedre za hranu i prehranu na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji. U tom je intervjuu profesorica Krešić, sudionica međunarodnog projekta Adriaqua Net, predstavila podatke o konzumiranju ribe u Hrvatskoj prikupljene za potrebe projekta.
[adsense_content_v2]
Istraživači s opatijskog Fakulteta istraživali su navike, uvjerenja i stavove građana o potrošnji ribe u Hrvatskoj. Rezultati su uobičajeno depresivni. Samo 39 posto ispitanika konzumira plavu ribu na tjednoj bazi.
Stanje je još gore kad je riječ o bijeloj ribi, koju tjedno jede jedva 34 posto Hrvata. Na cijelom Sredozemlju jedino Grci i Slovenci troše manje ribe od Hrvata. Domaći potrošači, čak 67 posto ispitanika, tvrde da ne jedu ribu jer im je preskupa. Uvažavajući faktor cijene kao jedan od najvažnijih pri kupovanju, mislimo da to zapravo nije točno.
Srdele i dagnje, s cijenama od 20 do 25 kuna po kilogramu, spadaju među najjeftinije proteine na hrvatskom tržištu. Srdele i dagnje po cijeni su idealne za masovnu, zdravu i gastronomski vrijednu prehranu. No, dvije trećine Hrvata svejedno misli da je riba skupa pa je zato ne kupuje. Bojimo se da je ovdje pravi problem u manjku kulture riblje prehrane svugdje u Hrvatskoj, osim na moru i samo donekle u Zagrebu. Što je golema šteta, koju treba sustavno ispravljati.
