Danas su objavljeni podaci o uvozu i izvozu hrane za prvih šest mjeseci ove godine. Rezultati su očekivano tmurni, budući da je pokrivenost uvoza izvozom pala u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Naime, u prvih šest mjeseci 2018. godine Hrvatska je uvezla hrane u vrijednosti od 1,78 milijardi dolara, dok je u istom razdoblju lani uvezla hrane za 1,49 milijardi dolara. To znači da je uvoz hrane u prvoj polovici godine skočio za 300 milijuna dolara.
Hrvatska je istodobno izvezla hrane za 1,07 milijardi dolara, dok je lani u prvih šest mjeseci vrijednost našeg izvoza hrane iznosila 0.91 milijardu dolara. Izvoz je, znači, porastao za 160 milijuna dolara, skoro dvostruko manje od uvoza!
Posebno je zanimljiva struktura izvoza i uvoza. Najviše izvozimo ribu, žitarice, šećer, čokoladu i mesne prerađevine. Najviše uvozimo svinjetinu, kruh i pekarske proizvode. Stalno raste i uvoz voća, povrća, mlijeka i mliječnih prerađevina.
Osim što brojke ukazuju na već poznate činjenice da hrvatska svinjogojska i mliječna industrija ne mogu biti konkurente europskim svinjogojskim i mliječnim industrijama, te da se u Hrvatskoj uzgaja premalo voća i povrća, još jedan podatak osobito privlači pažnju.
Taj podatak zvuči posebno apsurdno, budući da Hrvatska izvozi žitarice. Dakle, u Hrvatsku se iz godine u godinu uvozi sve više kruha i peciva.
U stvarnosti riječ je je o raznim polugotovim proizvodima, koji se nabavljaju uglavnom po smiješno niskim cijenama, i koji se onda dovršavaju u lancima pekarnica ili supermarketima ili u kuhinjama velikih hotelskih lanaca.
U Hrvatskoj, zapravo, gotovo nitko više ne mijesi i ne peče kruh i peciva, što objašnjava apsolutno skandaloznu razinu kvalitete domaćeg kruha i peciva, uz nekoliko časnih iznimaka.
Lanci pekarnica, koje je jedan naš čitatelj svojedobno nazvao originalnim hrvatskim fast foodom, ustvari su, baš kao i lanci supermarketa, najčešće preprodavači polugotove, smrznute uvozne robe, na čijim se niskim ulaznim cijenama temelji njihov poslovni model. Hrvatska, kako pokazuju službeni podaci u uvozu hrane, zapravo nema pekarsku industriju, nego niz pekarskih preprodavaonica.
