Pariz je odavno zabranio uporabu jednokratnih plastičnih čaša, kutija za hranu, pribora za jelo. Barovi masovno izbacuju plastične slamke. New York, svjetska prijestolnica take-outa, počeo se opraštati od jednokratne plastike. Velike hrvatske manifestacije, od Fuliranja do Chef’s Stagea koriste razgradive kontejnere za posluživanje hrane i pića.
Prema novoj regulativi Europske unije članice do 2021. moraju potpuno zabraniti jednokratnu plastiku, od čaša za kavu za van do plastičnih vrećica. Hrvatska gospodarska komora, međutim, ovih je dana objavila kako smatra da zabrana jednokratne plastike šteti i okolišu i gospodarstvu.
Činjenica je da je proizvodnja plastike u Hrvatskoj značajan ekonomski i socijalni faktor, industrija plastike nosi 5 posto domaće prerađivačke industrije, 700 firmi, uglavnom malih, napravi godišnji promet od 5,6 milijardi kuna. Mnoge obitelji žive od proizvodnje plastičnih vrećica i kontejnera, uložili su u strojeve, digli kredite, povukli novac iz EU fondova.
Proizvođači okupljeni u HGK, prenosi portal Ja Trgovac, sada tvrde da zabrana jednokratne plastike može izazvati više problema nego što će ih riješiti. “Industrija ne podupire ovaj potez. Smatramo da je donesen ishitreno i bez provedene odgovarajuće procjene utjecaja na okoliš. Ovime će se neopravdano zatvoriti brojna radna mjesta, a alternativni proizvodi bit će lošiji za okoliš od postojećih,” izjavila je Gordana Pehnec Pavlović, pomoćnica direktora HGK za industriju i IT, inače tajnica Udruženja industrije plastike i guma.
Argument proizvođača plastike je filozofija iskoristi i baci štetnija od same plastike, jer višak otpada se stvara zbog navika potrošača koji će jednako koristiti i ambalažu i jednokratno posuđe od razgradivih materijala i time štetiti okolišu.
Umjesto na direktivu koja zabranjuje jednokratnu plastiku, predlažu da se provedu mjere u kontekstu europskog Akcijskog plana za kružno gospodarstvo i Strategije za plastiku. Ukratko, da se naglasak stavi na recikliranje i drugačije korištenje plastike umjesto na potpunu zabranu. “Industrija plastike u Hrvatskoj, kao i u EU, želi biti partner u rješavanju problema, ali ga ne može sama riješiti. Nažalost, trenutno trpimo financijske posljedice neučinkovitog sustava,” rekla je Pehnec Pavlović. Zbog nove politike prema plastici i pada potražnje hrvatska proizvodnja plastičnih vrećica se prepolovila.
Osim zabrane jednokratne plastike do 2021. sve članice prema novoj direktivi do 2029. moraju organizirati prikupljanje 90 posto korištenih plastičnih boca i reciklirati najmanje 25 posto materijala od kojeg su boce napravljene. Do 2030. moraju reciklirati najmanje 30 posto.
