Hrvatska udruga turizma objavila je statističke podatke koji pokazuju da ove sezone turisti na Jadranu ostaju dulje nego prethodnih godina uključujući 2019. i da troše znatno više. Tako su u srpnju 2021. gosti na moru provodili prosječno 6,67 dana, što je značajno dulje nego u srpnju 2019. kad su ostajali oko pet i pol dana. Taj se trend nastavio i u kolovozu. U prvih petnaest dana kolovoza turisti se u Hrvatskoj zadržavaju prosječno nešto dulje od sedam dana, dok su 2019. ostajali 6.63 dana.
Stanje s rastom potrošnje još je bolje. Naime, u prvom tjednu kolovoza ukupna vrijednost fiskaliziranih računa povećana je za 17 posto u odnosu na isti tjedan 2019. godine. Trend visoke potrošnje vidljiv je golim okom. Nedavno su svi hrvatski mediji objavili račun za piće iz jednog hvarskog kluba, težak stotinjak tisuća kuna, na kojem nije bilo prenaplaćivanja. Taj je račun tek ilustracija promjene u strukturi gostiju i navikama trošenja koje sada masovnije dolaze u Hrvatsku.
Činjenica je da elitni dubrovački restorani drže vina koja koštaju više od pedeset tisuća kuna za buteljku od 0,75, i da ih povremeno prodaju. Činjenica je da su najskuplji hoteli, s cijenama između šest i osam tisuća kuna za noć, popunjeni tjednima unaprijed. Činjenica je, kako nam je svjedočio jedan bivši zaposlenik, da su pojedini gosti u luksuznom rovinskom hotelu znali ostaviti ukupno i po dvjesto tisuća kuna za smještaj, hranu i piće tijekom boravka u hotelu.
Trend visoke potrošnje počeo je, međutim, lani. Istarski su restorateri primijetili kako im odjednom dolaze sasvim drukčiji gosti, s više novca i s višim zahtjevima. Riječ je o ljudima koji su Hrvatsku prepoznali kao relativno sigurnu i lako dostupnu destinaciju, a koji su inače navikli ljetovati na mnogo skupljim, često prekomorskim lokacijama. Čini se da su se te grupe gostiju vratile i ovoga ljeta. Što znači da bi, ako sezona i posezona potraju do studenog kao u normalnim godinama, ukupni turistički promet mogao iznositi i znatno više od projiciranih sedam i pol milijardi eura.
