U redovnom godišnjem istraživanju Brand Tracking koje je provela Hrvatska turistička zajednica, još je jednom potvrdilo da hrvatski turizam konkurira samo masovnim jeftinim destinacijama na jugoistoku Mediterana, dok destinacije poput Španjolske, Italije i sve više Portugala, ovakvim modelom vjerojatno nikad neće dostići.
Kako prenosi Hina, direktor HTZ-a Kristijan Staničić u prezentaciji istraživanja je rekao da je prepoznatljivost hrvatskog turističkog brenda i ponude u posljednjih sedam godina porasla za 50 posto, čime je ispunjen cilj iz dosadašnjeg Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma. Novi plan trebao bi biti gotovo do jeseni i, pretpostavljamo, uzeti u obzir upozorenja iz istraživanja.
Istraživanje je provedeno na pet tisuća ispitanika u 10 europskih zemalja koji su 2020. bili na odmoru u inozemstvu i planiraju putovati u idućih pet godina. Prema ukupnoj slici koju o njoj imaju turisti, Hrvatska je najsličnija Grčkoj, a u nekim specifičnim elementima Turskoj. S najjačim mediteranskim destinacijama turisti je ne povezuju.
Najpoznatije kvalitete hrvatskog turizma su priroda i vrijednost za novac, što su inače Turski aduti, samo što za razliku od Turske Hrvatsku ne doživljavaju kao zemlju masovnog jeftinog turizma.
Osim na prirodi i cijenama, hrvatski turistički brend počiva na sigurnosti i ponudi za obiteljske odmore, a veliki potencijal pokazuje i nautički turizam. S druge strane, Španjolsku i Italiju turisti prepoznaju po visokokvalitetnom smještaju, gastronomiji, destinacijama za mlade i za turiste u poznijim godinama.
Hrvatski turistički brend najpopularniji je u Austriji, Poljskoj, Češkoj i Mađarskoj, u Njemačkoj je njegova prepoznatljivots prosječna, dok je u Velikoj Britaniji, Švedskoj, Italiji, Francuskoj i Nizozemskoj prepoznat slabije.
Ukratko, Hrvatsku se još percipira kao jeftinu trendy destinaciju kratke ljetne sezone, bez dovoljno smještaja za zahtjevne i bogatije goste, u koju ljudi dolaze zbog sunca i mora, ne putuju puno po ostatku zemlje, ne dolaze na city breakove i ne privlači starije turiste.
Direktor HTZ-a tvrdi da će za jedan od najslabijih segmenata hrvatskog turističkog brenda, gastronomiju, “trebati vremena” i da je to “proces u kojemu prvo ulaganjima treba doći do ponude, a onda slijedi komunikacija o tome”. Samo nije jasno kakvim ulaganjima s udvostručenim PDV-om u ugostiteljstvu i Vladinom neprijateljskom politikom prema sektoru koji je motor gastronomije.
“Primjerice oko gastronomije, treba znati i da se Hrvatska natječe s destinacijama koje i nacionalne i turističke brendove desetljećima znatno temelje na uživanju u izvornoj hrani i piću pa i na njihovoj globalno relevantnoj industriji i proizvodnji hrane (Italija, Francuska i dr.), “ primijetio je Staničić, “Hrvatska je napredovala u pozicioniranju kao atraktivne eno-gastronomske destinacije, to je prepoznato i u najpoznatijih svjetskim gastro vodičima Michelin i Gault&Millau, i sigurni smo da taj segment ponude ima dobru budućnost. Slično mislimo i za ponudu raznovrsnog i kvalitetnog smještaja.”
Direktor HTZ-a ocjenjuje da zbog situacije s pandemijom “još uvijek nije isplativo značajnije ulagati u promociju na dalekim tržištima” pa će se fokusirati na “precizno usmjeravanje sredstava na točno ciljana tržišta i segmente potrošača… uz stalno isticanje sigurnosti boravka”
.
