“Dakle, sauvignon beremo tri puta, u različitim terminima. Beremo ga tri puta zato što ne želimo samo svježinu i zelene arome, nego želimo i tijelo, zrelost i punoću. Mislim da nam je ove godine uspjelo optimalno uskladiti svježinu i aromatičnost s dobrom strukturom,” pričala nam je u ponedjeljak oko podneva Ivana Puhelek iz Gornjeg Psarjeva kraj Zeline.
Gospođa Puhelek prva je zelinska nositeljica Decanterove zlatne medalje. Sauvignon Puhelek iz 2021. godine ovog je proljeća osvojio 95 bodova i zlatnu medalju na Decanterovim Svjetskim vinskim nagradama. Prethodnih je godina gospođa Puhelek, profesorica na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, za svoje sauvignone osvojila dva srebra s 92 boda. Sauvignon je očito optimalno grožđe za Zelinsko vinogorje.
“Prije tridesetak godina,” sjeća se Ivanin otac Stjepan Puhelek, “legendarni dr. Nikola Mirošević posjetio je naše imanje. Pitao sam gospodina Miroševića što da posadimo osim kraljevine. Rekao nam je da možemo birati između traminca, chardonnaya i sauvignona. Traminac mi se nije činio zanimljiv jer on ipak najbolje funkcionira u slatkim varijantama. Chardonnay nisam želio, jer na svijetu postoji milijun genijalnih chardonnaya. Pa smo se odlučili za sauvignon blanc. I sada smo eto dobili zlatnu Decanterovu medalju,”opravdano je ponosan gospodin Puhelek.
U kušaonici obitelji Puhelek, na čijem se parkingu nalazi golema maketa šampionskog Sauvignona, uvjerili smo se zašto je to vino zaista izvrsno. Sauvignon Puhelek iz 2021. godine otvara se snažnim pirezinskim mirsom zelenih paprika. No, poslije par minuta arome postaju kompleksnije, pa se pretvaraju u bogati, atraktivni bouquet u kojem se iza paprika osjete svježe pokošena trava, zelene vrtne šparoge, limeta, marakuja i na kraju bazga. Bazga je ovdje jako važna, jer je bazga tipični deskriptor za sauvignonov klon R3, kojeg je obožavao pokojni Jože Kupljen, najvažniji slovenski štajerski vinar prošlog stoljeća.
Raskošni bouquet Sauvignona Puhelek skladno se nadopunjuje sa srednjim tijelom (12,5 posto alkohola) i visokim kiselinama, koje najboljem vinu obitelji Puhelek daju onu neodoljivu hrskavu teksturu mladih sauvignona.
Zlatni smo savignon prvo kušali uz privlačnu platu raznih suhomesnatih proizvoda i uz izvrsni mladi dimljeni kravlji sir iz susjedstva. Zatim se jednako uspješno složio s odojkom iz jednog obliženjg restorana, koji je (odojak) toliko popularan da se subotom i nedjeljom peče po tridesetak praščića. Sauvignon Puhelek ipak je najbolje išao uz zelinsku loparku, slanu, tanku, s rubom od kukuruznog brašna, punu mladog sira, ovisnički ukusnu. Loparku bi je trebalo brendirati u zagrebačkim restoranima.
Sauvginon obitelji Puhelek dokaz je da Zelinsko vinogorje može proizvesti međunarodno vrijedna vina. I pjenušac Kraljica, napravljen od kraljevine, veoma je solidan, svjež , čist i komercijalan i dosta se uspješno prodaje u Taču, jednom od najpopularnijih zagrebačkih restorana.
No, kraljevina je istodobno strateški ograničavajući faktor vinarstva u zelinskom kraju. Kraljevina naprosto nije sorta koja će se ikad i igdje proizvesti ozbiljno vrhunsko vino. Njena su vina uvijek tanka kao recimo vina od krčke žlahtine. Stoga gospođa Puhelek planira proizvesti drugu, višu liniju pjenušca, koji bi uz kraljevinu sadržavao i chardonnay.
Budućnost zelinskog vinogorja definitivno nije u kraljevini, kao što budućnost Plešivice nikad nije bila u portugiscu. Brendirati Zelinu kroz kraljevinu i Plešivicu kroz portugizac bila je bedasta ideja nekompetentnih šefova Turističke zajednice Zagrebačke županije . Plešivica se srećom davno emancipirala od te inferiorne koncepcije. Zlatna medalja Sauvignona Puhelek na Decanterovim Svjetskim nagradama pokazuje da se Zelina, želi li postati ozbiljno, uspješno vinogorje, treba posvetiti klasičnim sjevernim sortama: sauvignonu, rizlingu, chardonnayu i crnom pinotu.
Ivana Puhelek mogla bi postati predvodnica razvoja relevantne vinske proizvodnje u Zelini, vinogorju dvadesetak minuta udaljenom od istočnog Zagreba.
