Kao što se moglo očekivati, Rusija je jutros napala Ukrajinu. Vladinir Putin agresiju na Ukrajinu obrazložio je potrebom da se Ukrajina “demilitarizira i denacificira”. Posve iste argumente koristili su vrh JNA i Slobodan Milošević kad su prije 31 godinu napali Hrvatsku. Budući da će Rusija zbog agresije na Ukrajinu biti izložena najtežim mogućim sankcijama Europske Unije i Sjedinjenih Država , postavlja se pitanje o posljedicama tih sankcija na hrvatski turizam i prehrambenu industriju.
Na prvi pogled, može se činiti da bilo kakve nove sankcije protiv Rusije ne bi trebale osobito snažno odjeknuti u Hrvatskoj. Naime, Rusi čine samo jedan posto hrvatskog turističkog prometa, a hrvatski ukupni izvoz u Rusiju prije godinu dana vrijedio je oko 216 milijuna dolara, od čega vrlo mali dio otpada na prehrambenu industriju.
Podravka i Atlantic jedine su velike hrvatske prehrambene tvrtke prisutne u Rusiji, no i tu se radi o razmjerno niskom postotku njihova prometa. Rusija je 2017. godine Europskoj Uniji uvela protusankcije koje su ograničile izvoz hrane iz EU u Rusiju.
Uslijed protusankcija, s ruskog su se tržišta morale povući neke naše velike tvrtke poput Vindije, Belja i PIK-a Vrbovec. Čini se, dakle, da nove sankcije protiv Rusije ne bi trebale bitno utjecati na hrvatsku prehrambenu industriju i turizam.
Međutim, stvari su bitno kompliciranije. Prvo, ruske su banke najveći vlasnici Fortenove . U ovom trenutku nitko ne može predvidjeti što će se dogoditi s poslovanjem Sberbank Europe, kojoj je vlasnik Sberbank Russia. I što se dešava s Fortenovom ako EU zabrani poslovanje Sberbanka, ili im naprosto ukine sve račune u Europi, o čemu se također govorilo prije invazije.
Drugo, vlasnici lošinjske Jadranke, jedne od najvažnijih hrvatskih turističkih tvrtki, hrvatski su državljani s kapitalom iz Rusije. Treće, više drugih turističkih projekata u Hrvatskoj vezano je uz ruske državljane. Primjerice, vlasnik dubrovačkog restorana 360 Putinov je oligarh Viktor Vekselberg, a tvrtka koja bi trebala početi graditi hotele u Kuparima donedavno je bila u ruskom vlasništvu.
No, najveći problem hrvatskom turizmu i hrvatskoj ekonomiji može prouzročiti opseg i trajanje rata. Dakle, ako ruski napad na Ukrajinu preraste u širi europski sukob i ako rat potraje dulje vrijeme, sasvim je moguće da će se turistička industrija ponovo morati suočiti u najmanju ruku s radom u izvanrednim okolnostima.
.