Veliki restoranski lanac Ruth’s Chris Steakhouse vratio je više od milijun dolara kredita koji je dobio u sklopu mjera pomoći američkoj restoranskoj industriji pogođenoj pandemijom korona virusa. Vratili su novac zbog pritiska javnosti, ogorčene na veliku prevaru kojom je država novac koji su trebale dobiti male firme, vlasnici jednog ili nekoliko restorana, prebacila velikim restoranskim i fast food lancima.
Kad je kriza počela, Donald Trump je učinio sve da podijeli i ponizi industriju koja zapošljava 14 milijuna ljudi i stvori oko 900 milijardi dolara vrijednosti godišnje. Prvo je govorio da nema nikakve pandemije, pa da će umrijeti više od 200 tisuća ljudi, pa je zatvorenim restoranima koji su tražili pomoć države rekao da će svi preživjeti iako ne nužno u istom vlasništvu, da bi zatim u odbor za spas restoranske industrije pozvao gotovo isključivo predstavnike velikih industrijskih korporacija i fast food lanaca, uz četiri slavna chefa koji se baš i nisu istakli borbom za svoje kolege u ovoj krizi.
Druga ekipa, Neovisna koalicija restorana, krenula je u borbu za opstanak cijele industrije i pokušala objediniti sektor. Tu koaliciju vodi prilično raznolika grupa chefova: José Andrés, američki heroj koji danima kuha za liječnike i siromašne u Americi, Tom Collicchio, genijalni restorater koji je među prvima podijelio masovne otkaze u svojoj restoranskoj grupi, Kwame Onwauchi, zvijezda u usponu koji je u svojoj autobiografiji dosta neugodno razotkrio način rada u restoranima Thomasa Kellera i chefica Naomi Pomeroy koja je od prvoga dana jedan od najglasnijih političkih glasova za spas restoranske industrije.
Kad je Bijela kuća konačno odobrila paket pomoći za mali biznis nazvan Paycheck Protection Program, u propisima je navedeno da se za pomoć mogu prijaviti restoranske i hotelske tvrtke koje zapošljavaju manje od 500 ljudi ukupno.
Neovisna koalicija restorana upozorila je da neke tvrtke mogu zapošljavati i dvije tisuće ljudi, ali kad se to podijeli na deset restorana, riječ je i dalje o malim operacijama, pa bi propisi o pomoći trebali uzimati u obzir broj zaposlenih u svakom pojedinačnom restoranu neke tvrtke. Glasnogovornik Neovisne koalicije restorana rekao je da su ih u Senatu ispravno shvatili kad su upozorili na kriterij broja zaposlenih po lokalu a ne po tvrtki.
Kasnije se otkrilo da su veliki restoranski i fast food lanci u ovoj inicijativi vidjeli priliku, njihovi su lobisti munjevito uletjeli u igru i u Zastupničkom domu formulacija je izmijenjena tako da su uvrstili kriterij broja zaposlenih po lokalu ali su ostavili broju od 500 zaposlenih, i tako širom otvorili vrata da pomoć dobiju i restoranek firme koje o njoj ne ovise.
Cijela stvar je otkrivena kad je država, ni dva tjedna nakon početka programa, dok su praktički još trajale prijave, objavila da je novac za Paycheck Protection Program potrošen. Kad su mediji provjerili kome je pomoć isplaćena, ispostavilo se da su to uglavnom velike korporacije koje nemaju veze s restoranima kojima je pomoć bila namijenjena. Da stvar bude gora, pomoć je u startu bila namijenjena samo restoranima i hotelima, a na kraju su je dobile korporacije koje upravljaju velikim lancima.
Među njima su firme poput Shake Shacka, multimilijunske operacije koja vodi lanac fast-food restorana, sushi lanac Kura koji je izlistan na burzi i Sweetgreen, lanac s više od 100 restorana. Sweetgreen je također odlučio vratiti 10 milijuna dolara povoljnog zajma koji je dobio u spornom programu.
Velike banke poput J.P. Morgan Chasea optužene su da su spremno pomagale velikim lancima da dobiju kredite, dok su malim tvrtkama postavljale teške uvjete, iako je u sklopu programa pomoći teškog 350 milijardi dolara preporuka bila obratna. U Kaliforniji je protiv nekoliko banaka podnesena kolektivna tužba zbog diskriminacije malih tvrtki na račun velikih lanaca.
U tužbi se navodi da su banke to činile zato što su veći klijenti tražili veće zajmove, a za banke to znači veću zaradu na naplati troškova kredita. Banke su samo na obradi dosad izdanih kredita u Paycheck Protection Programu zaradile 10 milijardi dolara. S obzirom da novac za kredite dolazi od poreznih obveznika i da za kredite jamči država, te su milijarde zaradile bez ikakvog rizika, profitirajući na još jednoj krizi.
Najavljeno je da će u program pomoći malim tvrtkama biti ubačeno dodatnih 320 milijardi dolara, ali formulacije kriterija za dodjelu pomoći još su iste. Restorateri se nadaju da će njihovi predstavnici na vrijeme izboriti promjene u nacrtima zakona i da će im pomoć države na kraju ipak biti dostupna.
