Da, bilo bi idealno da u hladnjaku uvijek imamo izbor ohlađenih vina koja ćemo piti u raznim prilikama i da taj izbor planiramo unaprijed. Ne bi bilo loše ni dan prije staviti u hladnjak bocu odličnog vina koje baš želimo popiti kad se vratimo s posla. Ali tko ikad sve planira točno, i što napraviti kad nam gosti na roštilj donesu vino koje baš nije ohlađeno? Svi znamo neke trikove, morki led, vlažne krpe, zamrzivače i slično.
Nešto od toga su legitimne metode, nešto mitovi, pa je uvijek zgodno kad si netko da truda i sve lijepo znanstveno testira. Naši omiljeni nerdovi iz Serious Eats testirali su devet metoda hlađenja vina, mjereći za koliko vremena vino sa sobne temperature od 22 stupnja mogu spustiti na 7 stupnjeva. Testirali su bocu bijelog vina iz supermarketa s navojnim čepom, što je vjerojatno boca koju je najlakše brzo ohladiti, i namjerno su uzeli ekstremne temperature. U stvarnosti je vino lakše ohladiti, jer niti je često na 22 stupnja, niti se sva vina piju ohlađena na 7 stupnjeva. Na toj se temperaturi u pravilu poslužuju svježija bijela vina viših kiselina, pjenušava vina i neka slatka vina.
Pokazalo se da se vino najbrže hladilo u mješavini soli, vode i leda u kojoj su stalno vrtili bocu. Sol može spustiti točku smrzavanja vode, pa ona može ostati u tekućem stanju na puno nižoj temperaturi. Vrtnja boce u prvoj minuti spušta temperaturu tri stupnja niže, jer se kretanjem od boce odmiče voda koja se već zagrijavam na sobnoj temperaturi i na stijenke stalno dolazi ledena voda. Također se raspoređuje vino u boci, tako da se toplije vino iz sredine pomiče prema hladnom staklu. Detalje o svimmetodama pročitajte OVDJE.
