Znanost, naravno, intenzivno bavi pitanjem prehrane u globaliziranom svijetu. Naš sistem više ne funkcionira. Megalomanska konsolidacija industrije hrane stvorila je trome teško održive divove koji više ne mogu nahraniti svijet, nejednakost, zagađenje i klimatske promjene otežavaju problem, najveći zagađivači na planet i nisu naftaši nego farme za intenzivni uzgoj stoke, milijuni i dalje nemaju pristup zdravstveno prihvatljivoj hrani, prehrambene pustinje postoje i u najrazvijenijim zemljama.
Budući da unatoč svemu nabrojanom nismo napravili nijedan značajniji korak prema rješenju problema, svaki novi prijedlog koji se pojavi izazove dosta veliku pažnju. Tako je i izvještaj 37 znanstvenika okupljenih u komisiji EAT-Lancet , o tome kako u idućih nekoliko desetljeća prehraniti 10 milijardi ljudi na planeti. Ukratko, oni predlažu da svi promijenimo prehrambene navike i naprosto stvorimo drugačije potrebe kako bi tržište moglo održivije funkcionirati.
Liječnici, biolozi, klimatolozi, ekolozi, agronomi, u članku objavljenom u medicinskom časopisu Lancet. procjenjuju da bi novi načini prehrane, osim što bi bili zdraviji za ljude pa bi rasteretili zdravstveni sustav, bili i ekološki održiviji. Njihovo se rješenje temelji prvenstveno na dramatičnom smanjenju konzumacije crvenog mesa, jer uzgoj stoke stvara 18 posto svih stakleničkih plinova.
Značajno bi se trebala smanjiti i konzumacija ribe kako bi se obnovio globalni riblji fond, a osnovna dijeta bi se trebala temeljiti na povrću, mahunarkama i žitaricama. Sažeto, dnevna dijeta za budućnost planeta trebala bi izgledati ovako:
