Golemi bijeli tornjak Fulzaz (pas ipak pripada mađarskoj obitelji, pa se zato tako zove) netipično je umiljato stvorenje. Tornjaci su opaki psi, stoljećima uzgajani da čuvaju stada ovaca od vukova. Danas često služe kao tjelohranitelji. Za vrijeme rata general zbora Anton Tus, načelnik Glavnog stožera HV-a, imao je dva tornjaka tjelohranitelja. Jedan od njih, Nando, redovito je režao i na česte posjetitlje Tusova doma.
Fulasz je, međutim, mazan kao prosječni zlatni retriver. Premda smo se prvi put vidjeli, odmah se počeo naslanjati na nas, tražiti da ga mazimo i veselo mahati repom. Znali smo da idemo u posjet kod blagih ljudi, kakvi uglavnom žive u Baranji, ali nismo očekvali da će nas pas od devedesetak kilograma s vučje oštrim velikim zubima dočekati baš tako srdačno i nježno.
Fulasz živi s obitelji Lenđel. A obitelj Lenđel živi od proizvodnje mlijeka. Veliko imanje obitelji Lenđel nalazi se u srcu divlje Baranje. Lenđeli imaju oko 120 krava i mnogo poljoprivredne mehanzacije. Neke od njihovih ljeta provode na dva pašnjaka. Jedan se nalazi u blizu kuće, a drugi kilometar dalje prema šumi.
“Ajmo sad svi u pick up, pa ćemo vas odvesti do drugog, ljepšeg pašnjaka”predložio je Đuro Lenđel, ponosni šef ovog uspješnog obiteljskog gospodarstva u kojem uz suprugu i njega rade i kćerka i sin, kao i još sedmoro zaposlenih. Lenđeli se žale da je sve teže pronaći radnike i da je satnica porasla na čerdeset kuna.
Makadamom uz malo širi kanal pun vode odvezli smo se do idiličnog zelenog pašnjaka, gdje su se sretne i zadovoljne krave sklonile u hlad ispod ovećeg hrasta. Ipak je bilo pet popodne, ne baš vruće kao ovih dana ali dovoljno toplo da bi životinje izbjegavale sunce.
“Ovdje su nam najveći problem jeleni,” kazao je gospodin Lenđel, “Sav smo pašnjak morali ograditi i stalno moramo popravljati ogradu jer se iz susjednih šuma na pašnjak zalijeću velika krda jelena. Mislim, zaista velika, zna se skupiti petsto do sedamsto jelena u jednom krdu.”
Ne računajući stresove koje uzrokuju povremeni upadi napasnih i gladnih jelena, krave gospodina Lenđela uspješnog uzgajivača goveda, u srcu Baranje žive zaista kraljevskim životom.
Osobito kad se izležavaju na pašnjacima koji se isprepliću s oranicama, na kojima Lenđeli uzgajaju hranu za krave. Ječam je, primjerice, već sredonm lipnja bio spreman za žetvu.
Na poljoprivrednim emisijama iz godine u godinu slušamo da se proizvodnja mlijeka ne isplati. Statistike pokazuju da su mnogi uzgajivači odustali od mliječnih krava jer je otkupna cijena niska, i sigurno neće rasti. Međutim, Lenđeli na svom imanju u Baranji vode veoma uspješan biznis baš s mliječnim kravama, među ostalim i zato što im Belje redovito otkupljuje svo mlijeko.
Belje uz svoje velike farme krava radi s oko 250 kooperanata, čije mlijeko završava i u novoj liniji mliječnih proizvoda Kravica Kraljica, lansiranoj ovog proljeća. Radi se o prvom ulasku Belja na tržište svježeg mlijeka.
Jedna od glavnih značajki brenda Kravica Kraljica jest da su svo mlijeko i mliječni proizvodi koji se pod tim nazivom pojavljuju u trgovinama isključivo hrvatskog porijekla. Dakle, u portfoliu Kraljice Kravice nema uvoznog mlijeka, i utoliko je riječ o potpuno jedinstvenom takvom nizu proizvoda u Hrvatskoj. Sve druge velike domaće mljekare koriste i uvozno mlijeko.
Koncept Kravica Kraljica počeo se razvijati čim je postalo jasno da se Meggle povlači iz Hrvatske. Belje je preuzelo Meggleove pogone u Osijeku i odlučilo napraviti novu mliječnu liniju baziranu na svježem mlijeku.
“Bilo je mnogo različitih prijedloga o smjeru oblikovanja novog brenda,” pričao nam je ujutro prije posjeta obitelji Lenđel Hrvoje Radoš, direktor prodaje i marketinga Belja. “Mnogi su prijedlozi išli u jako tradicionalnom smjeru, pa su se spominjali razni narodni vezovi i slični starinski simboli Slavonije i Baranje. No, mi smo smatrali da je potrebno spojiti modernitet i tradiciju pa smo se odlučili za prilično moderan pristup svim elementima brendiranja,” kaže gospodin Radoš.
I tako je nastala Kravica Kraljica, krava s krunom, nakitom i sunčanim naočalama, čije se mlijeko pakira u recikliranom papiru, dok je na kutiji istaknut natpis o manjem karbonskom otisku.
Kravica Kraljica zapravo perfektno ujedinjuje tradiconalno i moderno. Riječ je o uglavnom tradicionalnim proizvodima poput svježeg mlijeka, vrhnja, sira s vrhnjem i jogurta (grčki je jogurt osobito ukusan) prezentiranima kroz jako simpatičan, gotovo hipsterski senziblitet i dizajn.
Kravica Kraljica uskoro će tržištu predstaviti i čokoladno mlijeko, jedan od vječno najpopularnijih mliječnih proizvoda na policama dućana. Belje na svojim farmama i sa svojim kooperantima u svih pet slavonskih županija, danas proizvodi oko 58 milijuna litara mlijeka godišnje, što iznosi oko 15 posto ukupne hrvatske prozivodnje mlijeka (prije desetak dana posjetili smo i baranjsku farmu Prusine, gdje krave također žive na otvorenom.
Velik dio tog mlijeka odlazi u legendarni, masovno popularni ABC sir, koji je nedavno izašao i u fitness verziji bez laktoze, a sve će više slavonskog i baranjskog mlijeka završavati Kravica Kraljica, jednom od najsimpatičnijih, ali i najzaokruženijih prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj.
Ovaj sadržaj produciran je u suradnji s tvrtkom Belje
