U četvrtak oko devet ujutro Silvan Peršolja, direktor Kleti Brda, vinarije koja puni šest milijuna butelja, vozio nas je gadnim strmim off roadom do terasastog vinograda blizu poznatog položaja Višnjevik. Ondje nas je dočekao dr. Denis Rusjan, stručnjak za zemlju. Grupi od dvadesetak novinara i sommeliera gospodin Rusjan pokazao je kako zapravo izgleda i od čega se sastoji famozna opoka, kako tlo u Brdima reagira u dodiru s vodom, i kako se prirodnim materijalima iz okoline podvezuje loza.
Zatim je profesor Rusjan održao kraće predavanje o održivosti, ekološkoj, socijalnoj i financijskoj, kao ultimativnom preduvjetu za uspješno vinogradarstvo u malim sredinama poput Brda, koje su de facto ovisne o vinu jer trećina radno aktivnog stanovništva radi u vinskom biznisu.
Na kraju smo ubrali i probali slatke, već zrele bobice rebule i crnog pinota. Karavana land cruisera iz vinograda se odvezla u lijepu, monumentalnu Vilu Vipolže, gdje je u 11 sati počeo središnji dio ovogodišnjeg, petog po redu Masterclassa Brda Home of Rebula.
U iduća dva sata kušali smo 14 uzoraka podijeljenih u tri grupe; mlade i svježe rebule, odležane rebule i dugo macerirane rebule. Od tih 14 vina samo su četiri pripadala kategoriji mlado i svježe, što predstavlja važnu pouku za hrvatske proizvođače malvazije i graševine: mlado i svježe nije nužno najbolja ekspresija pojedine sorte, o terroiru da ne govorimo.
Uoči tastinga uvodne su govore održali čuvena Britanka Caroline Gilby, Master of Wine specijalizirana za vina s ovih područja, i Gašpar Čarman, vodeći slovenski vinski trgovac. Marjan Simčič dodijelio je posebno priznanje talijanskom sommelieru i kritičaru Luci Gardiniju, zbog njegovih zasluga za međunarodnu afirmaciju Brda i Rebule.
Među četrnaest vina koja smo probali nije bilo ni jednog lošeg. Dolfo nam se svidio zbog saliniteta, brutalne suhoće i natprosječne kiseline. Ščurekova Rebula Up fascinirala je sočnošću zrelog voća, strukturom i teksturom. Ferdinand spada među najekspresivnija vina iz Brda, dok Jermannovo slovensko vino kombinira gotovo metalnu, moćnu strukturu s puno elegancije i svilenkastom teksturom. Rebula Bagueri kompleksno je, gotovo vibrantno, mineralno vino, dok je Simčičev single vineyard Opoka Medana Jama, napravljen od dugo maceriranog grožđa sa 67 godina starih loza, brutalni izraz terroira s dugim mineralnim okusom i barem dvadesetak godina punokrvnog života ispred sebe. Radi se o vinu o kojem će se dugo pričati. Drugo dugo macerirano vino, Keberov cuvee Brda baziran na rebuli, puni se u samo 2500 boca. Što je golema šteta, jer se radi o jednom od najoriginalnijih vina iz Brda.
Prije laganog ručka na ladanjskoj terasi Vile Vipolže kojeg je pripremio Michelinov chef Tomaž Kavčič, razvila se rasprava o utjecaju raznih vrsta drva na dozrijevanje rebule. Vinarija Erzetič koristi čak pet vrsta drva za svoju prestižnu, odležanu rebulu. Ovogodišnji Masterclass Rebule pokazao je zašto su vina iz Brda stekla relativno jaku međunarodnu reputaciju i zašto pune vinske karte Michelinovih restorana širom Europe.
Prvo, kvaliteta rebule stalno se, iz godine u godinu unapređuje. Drugo, većina vinara prelazi na organsku proizvodnju, što im olakšava prodaju. Treće, fokus je sve više na odležanim i maceriranim vinima. Ta se vina dobro slažu s ambicioznijom gastronomijom. Četvrto, Brda su zahvaljujući Masterclassu uspjela privući niz utjecajnih protagonista europskog vinskog biznisa.
Peto, ozbiljnost i preciznost Masterclassa Rebule odražava ozbiljnost većine vinara iz Brda. Šesto, vinari s talijanske strane Brda, iz Collia, utjecajni su svjetski ambasadori rebule i drugih vina iz njihova zajedničkog terroira. Joško Gravner, praotac “vina s granice”, sudjelovao je, uostalom, u prva dva izdanja Masterclassa, a Silvio Jermann, čije je ime poznato doslovno svakom sommelieru na svijetu, danas je osobno predstavljao svoja vina s drugim vinarima sudionicima petog Masterclassa.
I sedmo, Konzorcij rebule uspio je, kao stalne suradnike, pridobiti Caroline Gilby koja je napisala opise svih vina s današnjeg tastinga, i Lucu Gardinija koji redovito recenzira vina iz Brda. Gilby i Gardini faktički su dio tima Rebula i tima Brda.
Hrvatska su vina sve bolja, ali su internacionalno i dalje uglavnom anonimna. Među ostalim i zato što nitko u Hrvatskoj nije ni pokušao predstaviti svoja vina, svoje sorte i svoje terroire kao što to radi Konzorcij Brda, ali još više stoga što na hrvatskoj vinskoj scenu ne postoji konsenzus o ultimativnom dizanju kvalitete proizvodnje.
